Odlazeći premijer Dritan Abazović od 3. avgusta kada je postao svjestan da će njegova vlada biti srušena, ušao je u žestoki obračun sa svojim potpredsjednikom i ministrom odbrane Raškom Konjevićem optužujući ga za teška krivična djela do toga da je angažovan za destabilizaciju države, zbog čega se Konjević, kako Pobjeda saznaje, već drugi put zvaničnim dopisom obratio vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maji Jovanović zahtijevajući od nje hitnu istragu.
Kako smo već pisali, Konjević je prvi dopis tužiteljki Jovanović uputio 11. jula, a sljedeći tri dana nakon sjednice parlamenta na kojoj je Abazovićevoj vladi izglasano nepovjerenje – 22. avgusta.
U oba dopisa Konjević insistira na hitnoj i transparentnoj istrazi.
Vrhovna tužiteljka, niti tužilaštvo, nijesu se oglašavali povodom Konjevićevih dopisa, ali jesu 19. avgusta, u toku sjednice Skupštine Crne Gore, kada je državni tužilac i portparol u Specijalnom državnom tužilaštvu Vukas Radonjić saopštio da će ovo tužilaštvo razmotriti mogućnost da sasluša premijera, nakon tvrdnji koje je iznio na račun poslanika Boškovića i ministra odbrane Konjevića da destabilizuju državu.
Prema nezvaničnim saznanjima, Abazović još nije saslušan, a Konjević je 22. avgusta opet pisao vrhovnoj tužiteljki, tražeći da, kao i 11. jula, hitno preduzme radnje iz svoje nadležnosti.
U dokumentu, u koji je Pobjeda imala uvid, Konjević je podsjetio Jovanović da je Abazović 6. jula saopštio da ministar odbrane „priželjkuje sukobe sopstvenih građana“, dok je na sjednici Skupštine 19. avgusta ustvrdio da je Konjević angažovan za „destabilizaciju države“.
"Kao neko ko se bavi javnim poslom i ko nema šta da krije od javnosti i od bilo koga, a suočen sa vrlo teškim optužbama od strane premijera Abazovića, koje su netačne, smatram da je neophodno utvrđivanje pune istine pred nadležnim organima. Zato Vas još jednom molim da sve što je premijer saopštio u najkraćem roku provjerite", zatražio je Konjević.
On je iskazao, kako je naveo, punu spremnost da bude na raspolaganju tužilaštvu „u bilo kojem trenutku kako bi se do kraja razobličile sve tvrdnje koje su iznijete u javnosti i svi preuzeli odgovornost za svoje postupke“.
Kategoričan je – „ili će premijer dati konkretne informacije i dokaze za svoje tvrdnje ili će svima biti jasno da se iz najnižih političkih pobuda, ne birajući sredstva, služi lažnim optužbama kojima se uznemirava javnost“.
"Smatram da zbog težine izgovorenih riječi i optužbi, a posebno s obzirom na to da su one upućene od strane politički najodgovornije adrese u državi, postoji snažan interes javnosti da dobije punu informaciju o karakteru navoda premijera Abazovića", napisao je Konjević.
Kao i u prethodnom dopisu tužiteljki Jovanović, konstatovao je da je siguran da „dijele uvjerenje da je vladavina prava i jednakost pred zakonom jedan od ključnih institucionalnih zadataka“.
Pobjeda je 19. avgusta objavila da se Konjević 11. jula obratio vrhovnoj tužiteljki sa zahtjevom da se procesuiraju osobe za koje je Abazović kazao da su, prema podacima Europola, počinile krivična djela.
"Cijenim da različiti društveni položaj ne smije da zaštiti bilo koga, već naprotiv, treba da poveća odgovornost u poštovanju zakona i zakonitom ponašanju", naveo je on u tom dopisu.
Konjević se Jovanović tada obratio zbog izjave Abazovića, 6. jula, kada je rekao: „Ne plaše se oni temeljnog ugovora, nego Europola. I premijer će saopštiti sve što bude trebalo ako me budu doveli u tu situaciju“, a slično je kazao i tokom sjednice Vlade 8. jula.
"Ovdje se postavljaju dva važna pitanja: Da li će premijer omogućiti da djelo ne bude otkriveno i počinioci ne budu procesuirani, ukoliko ga „ne budu doveli u tu situaciju“, odnosno ako javnom prijetnjom postigne politički cilj", istakao je Abazović u dopisu vrhovnoj tužiteljki, uz konstataciju da očekuje da preduzme „službene radnje radi ispitivanja eventualnog postojanja krivičnog djela neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca“.
Jovanović je, prema saznanjima Pobjede, Konjevićev dopis proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu.
