Prošli mjesec, obiljležen vrućinama i požarima širom svijeta bio je za 0,33 stepena Celzijusa topliji od mjeseca koji je do sada držao taj rekord, jul 2019. kada je dostignuta prosječna temperatura od 16,63 stepena Celzijusa.
Temperatura je takođe bila za 0,72 stepena Celzijusa toplija od prosječne temperature (1991-2020) za mjesec jul, objavio je Kopernikus u svom izveštaju.
Već 27. jula prije kraja mjeseca naučnici su ocijenili da je vrlo vjerovatno da će jul 2023. godine biti najtopliji mjesec ikad registrovan na planeti, uključujući sva godišnja doba.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je tada da je čovječanstvo napustilo eru klimatskog zagrijevanja i ušlo u eru "svjetskog ključanja".
Okeani takođe bilježe ovaj zabrinjavajući trend, sa nenormalno visokim temperaturama na površini od aprila i nezabilježenim do sada u julu. Tako je apsolutni rekord dostignut 30. jula sa 20,96 stepeni Celzijusa, a za cio mjesec temperatura površine okeana bila je 0,51 stepen Celziusa viša od prosjeka za period od 1991. do 2020.
"Biljležimo nove rekorde kako za svjetsku temperaturu vazduha tako i za površinu okeana u julu. Ti rekordi imaju katastrofalne posljedice za ljude i za planetu, izloženi sve češćim i intenzivnijim ekstremnim događajima", rekla je Samanta Bardžes, pomoćnica direktora evropskog servisa Kopernikus govoreći o klimatskim promjenama.
Moguće da nije kraj sa obaranjima toplotnih rekorda za 2023. godinu. Kopernikus je podsjetio da se očekuje relativno topao kraj 2023. godine zbog razvoja fenomena EL Ninjo, cikličkog fenomena iznad Pacifika koji ima efekat dodatnog zagrijevanja planete.
