“Predstojeća izborna reforma u Crnoj Gori je jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija.Prioritet u izbornoj reformi ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije”, saopštio jeizvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica
Ovo su, navodi Koprivica, najvažniji zaključci nove CDT-ove analize “Izborna reforma kao odgovor na dezinformacije”, koja jenastala u okviru projekta “Doprinos procesu EU integracija”, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), uz podršku Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije.
"Problem uticaja dezinformacija na izborne procese u Crnoj Gori je eskalirao u posljednjih nekoliko godina, kada su dezinformatori na društvenim mrežama i tabloidni mediji ujedinili snage kako bi širili neistinite i senzacionalističke priče", ističe Koprivica.
Najčešće, dodaje Koprivica, taktike dezinformisanja uključuju kreiranje panike putem izmišljenih priča, objavljivanje lažnih istraživanja javnog mnjenja i pristrasno medijsko izvještavanje, koje rezultira objavljivanjem dezinformacija.
"Ovi napori nijesu samo puki pokušaji obmanjivanja - oni predstavljaju ozbiljan napad na demokratski proces, utičući na pravo birača da donose informisane odluke i podrivajući temelje političkog sistema", poručuje Koprivica.
Prioritet u izbornoj reformi, kako kaže, treba dati uvođenju reda i transparentnosti u izborne kampanje, a pravilao medijskoj kampanji treba uskladiti sa medijskim zakonima.
"Regulaciju je potrebno proširiti na štampane i online medije, kao i na digitalne platforme i društvene mreže, uz uvođenje obaveza transparentnosti i pravila za učešće trećih strana", navodi Koprivica.
Političke partije, poručuje Koprivica, moraju biti transparentne u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.
"Predlažemo da se razmotri i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja. Dio besplatnog prostora na javnim emiterima treba preusmjeriti na edukativne, informativne i dijaloške sadržaje, uz podsticaje za privatne medije za proizvodnju takvih sadržaja", navodi Korpivica.
Potrebno je, poručuje, razmotriti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima.
"Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje. Obavezna edukacija za organe za sprovođenje izbora, policiju i tužilaštva o postupanju u slučajevima govora mržnje, te edukativni programi za političke partije, novinare i društvo, su nužni kao odgovor na dezinformacije. Konačno, izborna reforma može i da podstakne dobrovoljne kodekse političkih subjekata za fer kampanju bez dezinformacija i stranih uticaja", ističe Koprivica.
Čitava publikacija dostupna je ovdje.
"Otvoreni smo za javni dijalog vezan za sadržaj naših publikacija i za sve dobronamjerne sugestije i kritike", navodi Koprivica.
Ova publikacija nastala je u okviru projekta “Doprinos procesu EU integracija”, koji provodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR). Ovaj projekat je finansiran uz doprinos Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije. Sadržaj ovog dokumenta predstavlja stavove njegovih autora i ne predstavlja stav Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije.
