Kordić u svojoj knjizi tvrdi i da su svi prigovori nazivu „srpskohrvatski“ jezik naučno neutemeljeni.
U intervjuu koji je dala za bosansko-hercegovački nedjeljnik „Slobodna Bosna“ rekla je da se svi spomenuti narodi međusobno dobro razumiju i napomenula kako je u lingvistici definisano da se o istom jeziku može govoriti ako je najmanje 81 posto osnovnog rječničkog blaga zajedničko, a kod spomenutih naroda zajedničko je 100 posto blaga.
Zbog svojih, kako piše zagrebački list, za današnje prilike - nesvakidašnjih stavova o jeziku, Kordić je bila optužena za „rušenje hrvatske države“.
- Čovjek mora biti potpuno neuk, da ne kažem slijep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiriju nacija - kaže Kordić.
Lingvistkinja smatra i da su lektori u Hrvatskoj postali cenzori, jer u inostranstvu ne postoji slučaj da lektori vrše „odstrel“ nepodobnih riječi koje su navodno na popisima nepodobnih.
Knjiga Snježane Kordić ima 430 stranica, a njeno objavljivanje pomoglo je hrvatsko Ministarstvo kulture. Autorka je rođena 1964. godine u Osijeku, gdje je i diplomirala, a magistrirala je i doktorirala u Zagrebu, a habilitirala je 2002. u Mensteru u Njemačkoj.
Komentari ()
