Cilj je bio ambiciozan: Mercedes je planirao da od 2030. proizvodi samo električne automobile. Već naredne godine njemački proizvođač planirao je da proda isti broj čistokrvnih elekričnih automobila i hibrida kao i vozila u kojima je klasični motor s unutrašnjim sagorevanjem, prenosi DW.
Ali Mercedes je jako daleko od ostvarenja tog cilja. Strategiju potpunog prelaska na električne automobile „pokopao“ je lično šef Mercedesa Ola Kelenius u februaru ove godine.
“ U narednim godinama postojaće i jedno i drugo: električni automobili i ultramoderni elektrifikovani modeli sa unutrašnjim sagorijevanjem. A ako potražnja bude dovoljno velika, biće ih i duboko u tridesetim godinama ovog vijeka“, rekao je Kelenius prije dve nedelje na Glavnoj skupštini kompanije i time zapravo još jednom javno priznao možda i najveću pogrešnu kalkulaciju u novijoj istoriji Mercedesa.
Prodaja električnih automobila stagnira
Udio potpuno električnih automobila u ukupnom broju registrovanih novih vozila u prvom kvartalu ove godine u Mercedesu je iznosio oko deset odsto – isto kao i prošle godine. S hibridima, e-automobili kod Mercedesa u globalnom bilansu učestvuju sa oko 10 odsto, to je jako daleko od proklamovanog (50 odsto) do 2025.
I to ima posljedice: preduzeće je zaustavilo razvoj nove platforme za električna vozila. Platforme su u automobilskoj industriji nešto poput kompleta za gradnju, u kojem nastaju novi automobili. Do sada su platforme za elektro-vozila i klasične modele s unutrašnjim sagorevanjem bile iste – bez obzira radi li se o benzincima, dizelašima, elektro-modelima ili hibridima, sve se radilo na istoj pokretnoj traci. Temeljna konstrukcija je za sve modele bila ista, a u zavisnosti od tipa vozila onda se u njih ugrađivao odgovarajući pogon.
Nesigurnost mušterija
Proizvođači automobila samo reagiraju na želje mušterija, kaže automobilski stručnjak Ferdinand Dudenhöffer.
A kupci su ipak trenutno nesigurni, i to jako – zbog postupaka politike, kaže on.
"Iz političke domene stiže jako puno negativnih poruka, zbog tih poruka su kupci postali oprezniji", kazao je Dudenhöffer.
Kao primjer navodi naprasni prekid isplate subvencija za e-automobile od strane savezne vlade, to je bilo prije Božića prošle godine. Odnosno medijsku pompu koja je pratila najavu šefice Europske komisije Ursule von der Leyen o tome da bi se trebalo još jednom preispitati već usvojenu zabranu prodaje benzinaca i dizelaša od 2035. u Europskoj uniji. Sve se to negativno odražava na prodaju e-vozila, dodaje njemački stručnjak.
Osim toga vlada i nesigurnost auto-branše zbog prijetećeg trgovinskog konflikta s Kinom. SAD je već uveo kaznene carine od 100 % na e-vozila iz Kine, i to zbog mogućeg narušavanja tržišne utakmice. Sve su glasniji zahtjevi i u EU-u da se slijedi primjer Amerikanaca. Stručnjaci ipak upozoravaju na mogućnost nastanka takozvane "spirale kaznenih carina", ako bi Kina takođe uvela posebne carine, to bi moglo imati značajne posljedice za njemačke proizvođače automobila.
Kina je naime u ovom trenutku možda i najvažnije pojedinačno tržište – pogotovo u sektoru elektro-mobilnosti.
