To je tek jedna od zanimljivih stavki obimnog istraživanja „Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu“, koju je HRA u saradnji sa istraživačkom agencijom DeFacto Consultancy uradila ljetos, a publikovala juče na okruglom stolu na kojem su svoj sud o rezultatima dali i predstavnici pravosuđa.
Cilj istraživanja je bio da prikaže pogled iznutra – iz vizure sudija, tužilaca, sudskih vještaka i advokata, na problem korupcije u sopstvenim i redovima ostalih aktera u pravosuđu.
Istraživanjem je obuhvaćeno više tema, a ključne su bile percepcija korupcije, iskustva sa korupcijom i neprimjerenim pritiskom, odnosom prema eventualnom sprovođenju vetinga u sudskom i tužilačkom aparatu, kao i ocjena uslova rada u pravosuđu.
Sprovedeno je na uzorku od 377 ispitanika, među kojima je bilo 95 sudija (34,7 odsto ukupnog broja sudija), 41 državni tužilac (40,1 odsto od svih tužilaca) i 92 vještaka (43,8 odsto ) i 109 advokata (6,8 odsto od ukupnog broja), a ključne nalaze predstavile su juče izvršan direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević i prof. dr Olivera Komar ispred agencije DeFacto.
Ima li pritiska i mita
U okviru segmenta istraživanja koje je obrađivalo neprimjereni pritisak i mito, većina ispitanih advokata, čak 61,5 odsto, smatra da pojedine sudije primaju mito kao podsticaj da u određenim predmetima postupe na neki način.
S tim je saglasno 17,4 odsto vještaka, 7,3 odsto državnih tužilaca i 7,3 odsto samih sudija.
Advokati imaju relativno negativnu percepciju po ovom pitanju i u odnosu na tužioce.
"Tako njih 47,7 smatra da pojedini državni tužioci primaju mito kao podsticaj da u predmetima odluče ili postupe na određeni način. Ovo misli i 14,1 odsto vještaka i 7,4 odsto sudija", navodi se u pregledu generalnih nalaza ispitivanja.
Nijedan intervjuisani tužilac nije saglasan sa ovom tvrdnjom.
Rezultati upućuju da 61,4 odsto ispitanih advokata ima viđenje da sudski vještaci primaju mito, a to smatra 14,8 odsto sudija i 14,6 odsto tužilaca. Sa time je saglasno i 16,3 odsto samih sudskih vještaka.
Na kraju, 15,2 odsto vještaka, 9,5 odsto sudija i 4,9 odsto tužilaca smatraju da pojedini advokati daju mito nekim sudijama i državnim tužiocima. Sa ovim je saglasno više od trećine intervjuisanih advokata - 36,7 odsto.
Percepcija istraživanja
Iako je bilo određene zadrške i napomene da se rezultati istraživanja o percepciji problema korupcije kod aktera u pravosuđu moraju uzeti sa rezervom zbog toga što se ipak radi o percepciji, koju ne podupiru konkretne prijave, preovladavajući stav je da anketa koristi pravosuđu da se fokusira na potencijalne uzroke problema.
Prema ocjeni Olivere Komar, za razliku od drugih elementa istraživanja koja su ukazivala na percepciju - dakle doživljaj, koji, kao ne mora da odražava stvarnu sliku, ali upućuje na neke markantne momente na koje bi trebalo obratiti pažnju - lično iskustvo sudija i tužilaca izloženih pritisku može se posmatrati kao realna potvrda neke vrste presije prema akterima u pravosuđu.
Uporedo, Komar je na primjedbu jednog od panelista, sudije Osnovnog suda u Podgorici i člana Sudskog savjeta Rada Ćetkovića da percepcija ne znači isto što i odraz realnosti koju je teško izmjeriti kroz ovakve vrste anketa, kazala da je istraživanje jasno definisano kao percepcija, koja nije mjerilo koliko nečega tačno ima.
"To nije to. Percepcija ukazuje u kojoj mjeri ljudi imaju ili nemaju povjerenje u nešto. Pritom, problem sa percepcijom jeste da ona mijenja vaše ponašanje", ukazala je Komar.
Sudija Ćetković je naveo da percepciju neće biti lako izmijeniti u kratkom roku, ali da rezultati istraživanja svakako upućuju na razmišljanje o ovoj temi i provjeru svih segmenata čije bi unapređenje doprinijelo poboljšanju ukupne slike stanja u sudstvu, odnosno pravosuđu.
Član Upravnog odbora Advokatske komore Andrej Raspopović naveo je da jezikom činjenica rečeno, nije primijetio da je bilo ko prijavio pokušaj pritiska.
Pritom, kako je naveo, čak i da određen odluke budu oblikovane pod pritiskom ili korupcijom, svaka odluka prolazi više instanci.
One idu na odlučivanje i provjeru kod drugostepenih instanci na ponovno odlučivanje, postoje vanredni pravni ljekovi pa ustavne žalbe. Nemoguće da korumpirate toliki broj ljudi da izdejstvujete neku odluku.
Na pitanje kako gleda na percepciju advokata u odnosu na druge segmente pravosuđa, ocijenio je da percepcija ispitanih kolega može da odražava i percepciju građana koje zastupaju.
Uporedo, smatra da može biti i proizvod nezadovoljstva advokata i neka vrsta prkosa za situacije u kojima se upravo advokatura optužuje za odugovlačenje pritvora u komplikovanim procesima sa desetinama optuženih, iako, kako kaže, zbog nepostojanja uslova za normalno odvijanje rasprave, ročišta se često svode na čitanje podataka, a realne rasprave gotovo i da nema.
Platom protiv korupcije?
Podaci istraživanja ukazuju da ispitani državni tužioci i sudije imaju znatno različitu percepciju postojanja korupcije u pravosuđu u odnosu na vještake i advokate.
Tako 46,3 odsto sudija i isto toliko državnih tužilaca smatraju da korupcije ili nema uopšte ili je uglavnom nema. Sa druge strane, tako misli 14,1 odsto vještaka i 7,3 odsto advokata.
Ukazano je da sudije i tužioci različito vide i najefikasniji način smanjenja rizika od korupcije od advokata i vještaka i smatraju da je najvažniji faktor u tom pogledu povećanje plata. S druge strane, advokati i vještaci smatraju da bi tome najviše doprinijelo uvođenje auto-vizuelnog snimanja saslušanja i suđenja.
Skoro svaki drugi intervjuisani sudija, 48,5 odsto i skoro toliko državnih tužilaca, 43,9 odsto, vide rizik od korupcije u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije u CG.
U pogledu zadovoljstva uslovima rada, tužioci su najzadovoljniji.
Njih 56,1 odsto smatra da su adekvatno plaćeni. Manje su zadovoljni vještaci, njih 28,3 odsto. Najmanje sudije, manje od četvrtine je zadovoljno koliko su plaćeni, odnosno njih 22,1 odsto, pokazalo je istraživanje.
Ubjedljiva većina tužilaca, 85,3 odsto i sudija 76,8 dijeli mišljenje da podizanje nivoa plata garantuje nezavisnost i nepristrasnost njihovog rada. Administrativnom i stručnom podrškom u radu najviše su zadovoljni tužioci - 39 odsto, a najmanje sudije 25,3.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić ukazao je da su zarade u toj branši, u poređenju sa drugim tarifama u raznim oblastima, nedopustivo niske i iznose svega 9,5 eura po satu.
Na okruglom stolu je ukazano da je ključ otpornosti na korupciju pitanje integriteta, a ne puko povećanje plata.
"Ne mogu se stvari riješiti samo platama, moraju se poboljšati uslovi rada", ocijenio je predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.
Prema njegovim riječima, duboko podijeljeno političko društvo utiče da je percepcija prema mnogim pitanjima opredijeljena političkom pripadnošću.
"I kada damo obrazloženi tekst odluke – ne pomaže", kazao je on.
Netransparentnost kao uzrok
Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović smatra da je ključni razlog višeg stepena percipirane korupcije u pravosuđu zapravo netransparentnost rada.
"Što je veća percipirana korupcija, veća je netransparentnost organa", kazala je ona.
Smatra da odnos sudstva i medija mora biti mnogo bolji, te da u sudstvu ne smiju da bježe od kritika.
"Svaka utemeljena i na činjenicama zasnovana kritika može da pomogne", kazala je Popović.
Osvrnula se i na izraženo percipiranje korupcije u pogledu uslova sudskog napredovanja, navodeći da bi živi prenosi sjednica na kojima se odlučuje o izboru sudskih kandidata pomogli da se promijeni percepcija.
Sudije birale advokata da sudi o njihovom radu
U okviru diskusije o opravdanosti participacije advokata u radu Sudskog i Tužilačkog savjeta, po sadašnjem modelu, sudija Rade Ćetković je ukazao da se on zalaže da predstavnici ove branše budu zastupljeni, ali na drugačiji način - kao neko ko je delegiran ispred esnafskih udruženja – Advokatske komore i slično.
Sa druge strane, član Sudskog savjeta i nekadašnji sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković primijetio je da su upravo članovi iz reda sudija na opštoj sjednici Sudskog savjeta izabrali advokata za predsjednika etičke komisije tog tijela koja razmatra prigovore na rad sudija.
Njega brine podatak da 61 odsto sudija smatra da povećanje plata smanjuje rizik od korupcije.
"Ako se bude insistiralo samo na platama, a političari to vole najviše, kao ovaj naš premijer, uskočiće sudije u sopstvenu rupu koju su iskopali", naveo je on.
Kazao je da će potom vlast svesti stvari samo na plate i reći, „isplaćeni ste, dajte rezultate“.
Najmanje tužilaca za veting, ali najviše spremni da mu se podvrgnu
Advokati se, sudeći prema istraživanju, najviše zalažu za uvođenje faznog vetinga. Sa tim je saglasno 72,5 advokata i 66,3 sudskih vještaka.
Sa druge strane, s ovom idejom je saglasno manje od polovine sudija – njih 42,1 odsto i manje od četvrtine tužilaca - ukupno 24,4 odsto.
Uprkos tome što su najmanje saglasni sa uvođenjem vetinga, državni tužioci su najspremniji da se podvrgnu vetingu - njih 78 odsto.
Na to je spremno i 76,1 odsto sudija.
To prema ocjeni HRA ukazuje na visoku spremnost da nosioci pravosudnih funkcija daju doprinos smanjenju korupcije u pravosuđu.
"Ostale sudije i državni tužioci uglavnom nemaju mišljenje o ovoj temi, dok je samo 7,3 odsto državnih tužilaca i 3,2 odsto sudija izjavilo da bi u slučaju uvođenja vetinga podnijelo ostavku", pokazalo je istraživanje.
