Šef stručnog tima za finansije Pokreta za promjene dr Zarija Pejović ocijenio je u intervjuu za Portal Analitika da Crnoj Gori nedostaje političke volje za borbu protiv korupcije.
- Korupcija u Crnoj Gori ima dva nivoa. Prvi nivo je primarna korupcija. Korumpiraju se glasači kako bi se obezbijedila aposlutna vlast. Drugi nivo korupcije se generiše iz prvog, kroz apsolutnu vlast , i postavljanje ljudi „od povjerenja“. Dok su ljudi u izvršnoj vlasti zaduženi za serviranje korupcionaške tezge, dotle je tužilaštvo i sudstvo zaduženo za simuliranje pravne države, pa će carinika osuditi za 10 eura mita, na par godina zatvora, rekao je Pejović, napomenuvši da je Evropska komisija konačno odlučila da ne ignoriše korupciju u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Kako procjenjujete stav Evropske komisije koja u Mišljenju nije dala negativne komentare za stanje u oblasti ekonomije?
PEJOVIĆ: Ako uzmete u obzir visok uvoz Crne Gore iz zemalja EU, činjenicu da su profitabilne kompanije sa monopolskom pozicijom - Jugopetrol i Telekom - prodate firmama iz Evropske unije, onda je Evropska komisija imala razloga da propisuje pozitivnu ocjenu o otvorenosti domaće ekonomije. EK ovdje ima u obzir propulzivnost za proizvode i investicije kompanija iz EU, a da li je pametno što smo prodali monopolska preduzeća - to je već stvar domaće pameti i interesa.
ANALITIKA: Evropska komisija je ipak ocijenila da je ekonomske kriza otkrila ranjivost u regulisanju i nadzoru bankarskog sektora, zahtijevajući dokapitalizaciju banaka...
PEJOVIĆ: Što se tiče regulacije finansijskog sektora, upozoravali smo Vladu da je nezavisnost nacionalnog regulatora Ustavom zagarantovana i da predstavlja prvi i eliminatorni kriterijum u analizi finansijskog sistema. Mislim da nije pretjerano ako kažem da je izborom bivšeg direktora Prve banke za Guvernera Centralne banke, Prva banka uvela mjeru privremene uprave Centralnoj banci umjesto da je obratno. Guverner i članovi Savjeta moraju biti politički nezavisni. Zatim, imate situaciju da je bliski srodnik nedavno izabranog člana Savjeta Centralne banke, visoko kotiran funcioner jedne od komercijalnih banaka.
Što se tiče preporuke u pravcu dokapitalizacije banaka, Centralna banka je shodno uputima MMF a i Svjetske banke izvršila testiranje stresnog scenarija - u kojem se simulira uticaj mogućih negativnih kretanja na kvalitet aktive komercijalnih banaka. U saznanju sam da je više banaka kojima je nedostajao kapital izvršilo dokapitalizaciju - podrškom matičnih banaka. Što je dobra informacija, jer veći kapital znači i veću stabilnost sistema i u pravcu je preporuka Bazel III standarda.
ANALITIKA: Kako onda riješiti problem nedovoljnog kreditiranja crnogorske privrede, je li pravo rješenje u formiranju Razvojne državne banke?
PEJOVIĆ: Pokret za promjene je predložio formiranje Razvojne banke. Tada je ideja ignorisana od predstavnika vlasti. Dok sektor komercijalnog bankarstva ima veliki jaz u ročnoj strukturi aktive i pasive, dotle bi Razvojna banka plasirala dugoročna sredstva. S obzirom na visoki nivo aktivnih kamatnih stopa, od razvojne banke se očekuju niže stope, ali svakako se ne smije ugroziti princip profitabilnog funkcionisanja. Imam veliku rezervu prema osnivanju razvojne banke u režiji aktuelne vlasti. Ako se razvojnoj banci pristupi shodno vladajućem diskursu prioriteta ličnih na uštrb opštih interesa, inicijativa će biti obesmišljena, što je i sudbina dobrih ideja koje je vlast „operacionalizovala“.
ANALITIKA: U tom kontekstu, šta mislite o stavu da država treba preuzme Prvu banku i pretvaranju te banke u razvojnu banku, kako to predlaže SNP?
PEJOVIĆ: Što se tiče preuzimanja Prve banke, smatram da prvo treba utvrditi da li je banka solventna. Ukoliko gubici prevazilaze postojeći kapital, a pretpostavljam da je tako - država ne treba da preuzima gubitke! Dovoljno je što će pretprjeti gubitke po depozitima i što će morati da namiruje deponente iz Fonda za zaštitu depozita. Moguća likvidacija Prve banke neće proizvesti sistemski rizik, jer ostale banke prema Prvoj nemaju značajna potraživanja. Naravno, gubici koji bi se ostvarili likvidacijom Prve otvaraju i pitanje političke odgovornosti predsjednika Vlade, koji je i mentor projekta Prve banke.
Osnivanje Razvojne banke ne treba “kalemiti“ na Prvu, iz razloga što kapital namijenjen razvojnoj banci, bi mogao biti (zlo)upotrijebljen za amortizovanje gubitaka Prve. Iskustvo mi na žalost govori da je sve moguće.
ANALITIKA: Crna Gora je u Mišljenju EK kritikovana da njeni istražni organi ne posjeduju dovoljno ekonomskog znanja za finansijske istrage, kao i otkrivanje i procesuiranje krivičnog djela pranje novca. Kako se, po Vama, mogu obučiti policajci i tužioci da bolje poznaju finansije i ekonomiju?
PEJOVIĆ: Sjetimo se kada je prije par godina direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, gospodin Mitrović izjavio u kontekstu: „kada je kontrola novca u pitanju - postoje nedodirljivi“. Posle par dana na vrata te Uprave je zakucala finansijska policija! Dakle: potrebni su vam obučeni kadrovi, ali je potrebna i politička volja. Korupcija u Crnoj Gori ima dva nivoa. Prvi nivo je primarna korupcija. Korumpiraju se glasači kako bi se obezbijedila aposlutna vlast. Drugi nivo korupcije se generiše iz prvog, kroz apsolutnu vlast, i postavljanje ljudi „od povjerenja“. Dok su ljudi u izvršnoj vlasti zaduženi za serviranje korupcionaške tezge, dotle je tužilaštvo i sudstvo zaduženo za simuliranje pravne države, pa će carinika osuditi za 10 eura mita, na par godina zatvora. EK je konačno odlučila da ne ignoriše korupciju u Crnoj Gori. Korupcija je modus vivendi režima. Prežvakana je činjenica da je skuplja ministarska kravata od vrijednosti mjesečne zarade, što pokazuje da je korupcija postala društveno prihvatljiva pojava.
ANALITIKA: Može li se onda Crna Gora boriti protiv korupcije koja je, istini za volju, problem i u svim drugim državama regiona?
PEJOVIĆ: Borba protiv korupcije zahtijeva duboke političke promjene. Lako ćete dobiti podršku za edukaciju ljudi i nabaviti neophodnu opremu, ukoliko država hoće da se bori sa takvim pojavama.
ANALITIKA: Kakav je stav PZP-a o predloženim izmjenama penzijskog zakona, gdje se povećava starosna granica za odlazak u penziju na 67 i za muškarce i za žene?
PEJOVIĆ: Predložene izmjene penzijskog zakona su izazvale priličan otpor, iako će se primjenjivati tek od 2017. godine za muškarce, tačnije od 2023. za žene. Fond PIO prihoduje od naplate doprinosa dvije trećine sredstava, dok iz budžeta vuče jednu trećinu ukupnih sredstava potrebnih za isplatu penzija. Nezaposlenost je veća nego što se procjenjuje i iznosi do 20 odsto. U izvještaju EK se konstatuje da zaposleni i dalje rade na crno, a česti su slučajevi da se formalno zaposlenima obračunava minimalac, kako bi se manje uplaćivalo na ime doprinosa.
U proteklih pet decenija prirodni prirastaj u Crnoj Gori opao je za oko 60 odsto, a broj rodjenih za 25 procenata. Posječna starost premašuje 34 godine, a udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovnistvu iznosi 11,52 odsto. Prema klasifikaciji UN Crna Gora se nalazi medju zemaljama sa "vrlo starim stanovniđtvom". To znači da će se u perspektivi jaz izmedju zaposlenih i penzionera povećavati.
Predloženim rješenjem, kojim se pomjera starosna granica, za muškarce u 2017. i žene u 2023. u 67 godinu života, želi se smanjiti broj korisnika penzijskog osiguranja. Ovo rješenje je primijenjeno u Francuskoj gdje je predsjednik Sarkozi nedavno potpisao zakon. U Francuskoj je očekivana dužina života 81,5 godina, dok je u Crnoj Gori prema istraživanju Svjetske banke 74 godine. Dok u Francuskoj penzioner može da očekuje 15 godina života poslije penzije, kod nas može da očekuje – sedam godina. To nije mala razlika. Zato smo u Pokretu za Promjene protiv pomjeranja granice starosti, i u tom cilju PZP je počeo prikupljanje potpisa građana za obaranje izmjena zakona.
ANALITIKA: Koje je, onda, rješenje za manjak u kasi Fonda PIO?
PEJOVIĆ: U perspektivi Crna Gora treba da sa generacijskog koncepta, tekućeg finansiranja, predje na drugi stub penzijskog osiguranja, koji podrazumijeva primarno ulaganje u privatne penzijske fondove. Za ovu reformu je potrebno ostvariti rast nacionalnog dohotka, veće fiskalne prihode što podrazumijeva ozbiljniju ulogu države.
PORTAL ANALITIKA: Ministarstvo finansija je predstavilo nacrt Bužeta i mnoge budžetske jedinice poput sudova i tužilaštva kažu da će dobiti manje novca. Da li je baš moralo da se štedi na tim državnim organima?
PEJOVIĆ: U planiranju budžeta ogleda se sprovođenje budućih javnih politika. Prijedlog budžeta proističe iz koncepta vladajuće politike po kojoj je posao države da naplaćuje poreze i izgradjuje infrastrukturu (puteve, vodovodne mreže...). Ovakav pristup može priušutiti Vlada razvijenih zemalja. Kada imate nerazvijenu ekonomiju, šokovi u prihodima mogu biti značajni. Posebno je problematično kada se projektuje nivo potrošnje prema neodrživom ekonomskom rastu. Potrošnju je kasnije teško smanjivati, zbog socijalnih otpora i ostaje vam da se zadužujete, što Vlada i čini.
Moram priznati da se u obrazloženju budžeta sada više priča o razvojnim politikama nego ranije - sektor malih i srenjeg preduzeća, ulaganje u obrazovanje... Ipak, imajući u obzir kapacitete Vladine administracije, nisam optimista. Tako da je i ova budžetska projekcija, izraz fiskalne sposobnosti limitirane Vlade, bez značajne inicijative.
To što će manje novca dobiti institucije koje treba da operacionalizuju preporuke Brisela, otvara jedno od suštinskih pitanja EU: mogu li bogate i siromašne države da grade funkcionalnu državnu zajednicu, kakva EU teži da bude? Ovo pitanje je već otvoreno pristupanjem Bugarske i Rumunije, potom krizom u Grčkoj, sada već i u Irskoj, Portugaliji, Španiji...Odgovor na ovo pitanje i te kako će tangirati interese Crne Gore.
Predrag ZEČEVIĆ
