- Građani uvijek i svagda očekuju promjene na bolje, a oporavak ekonomije bez novih radnih mjesta u osnovi i nije oporavak i građani ga subjektivno ne doživljavaju takvim, kazao je Kostić agenciji Mina-business.
On je ocijenio da oporavak bez novih radnih mjesta pri stopi nezaposlenosti preko deset odsto, koja sama po sebi znači fundamentalnu neravnotežu, stvara negativnu percepciju kod građana, čak i u situaciji kada realno to nije slučaj.
- Rast zaposlenosti je ono primarno što građani očekuju, a što će biti veliki izazov za vladu, imajući u vidu recesione tendencije kod nas i u svijetu, poručio je Kostić.
Prema njegovim riječima, bilo kakav rast ekonomije nije dovoljan, jer takav rast obavezno ne stvara nova radna mjesta niti obavezno podiže standard građana iz prostog razloga što takozvana „ekonomija kapanja“ ne funkcioniše.
- Nama je potreban snažan rast, a to će realno gledano biti zaista veliki izazov za vladu, ako se u obzir uzme ono što ograničava njenu aktivnost, odnosno visok javni dug, deficit sa eksternim sektorom, fiskalni deficit, pad stranih direktnih investicija (SDI) i pad tražnje, rastuća socijalna davanja, kao i težak pristup stranim finansijskim sredstvima, objasnio je Kostić.
On je kazao da je druga važna stvar koju građani očekuju, a nalazi se u vrhu prioriteta je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. “Tamo gdje je izražena korupcija nema tržišne utakmice, niti profita iz tržišne aktivnosti, što u stvari znači da nema sigurnosti za investitore, jer institucije ne ispunjavaju svoju ulogu”, precizirao je Kostić.
Sudbina investicija, na taj način, zavisi od koruptivnih struktura koje kompromituju čitav sistem i time ga čine nepoželjnim kao odredište u očima stranih investitora.“Pri tome, treba li pominjati da su nama SDI neophodne jer svojih sredstava nemamo, a bez tokova kapitala na ovom nivou oporavak nije moguć”, ocijenio je Kostić.
On je dodao da što prije to bude prihvaćeno bolje je za sve. “Naravno, izazova za vladu u predstojećem periodu će biti mnogo, ali ova dva prilično dobro oslikavaju svu složenost situacije”, zaključio je Kostić.
Na parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, prema preliminarnim rezultatima Centra za monitoring, koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 mandata, Demokratski front 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna Crna Gora sedam, a Bošnjačka stranka tri mandata.
U parlamentu po jednog poslanika imaće Hrvatska građanska inicijativa, Forca za jedinstvo i Albanska koalicija: Demokratski savez u Crnoj Gori i Demokratska partija.
Ustavom je predviđeno da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara za sastav vlade 30 dana od konstituisanja Skupštine.
Konstitutivna sjednica Skupštine biće održana najkasnije 15 dana od objavljivanja konačnih rezultata parlamentarnih izbora.
Mandatar za sastav vlade iznosi u parlamentu svoj program i predlaže sastav vlade. Skupština istovremeno odlučuje o programu mandatara i predlogu za sastav vlade.
