Crnogorska Vlada usvojila je mjere štednje koje predviđaju uvođenje taksi na brojila, SIM kartice i kablovsku televiziju.
- Van svake sumnje jeste da dodatno oporezivanje znatno teže pogađa socijalno ugrožene nego li dobro stojeće slojeve društva. U ovoj činjenici leži glavni razlog, zašto se u vremenu krize mnogi odlučuju da glavni teret prebace na dobro stojeće odnosno bogate socijalne slojeve -oporezuje se bogatstvo-imovina, luksuzna potrošnja, zarade preko određenog iznosa,...Uticaj na njihov standard i na njihovu buduću tražnju će biti daleko manji nego kod slabostojećih slojeva društva, a time će i uticaj na agregatnu tražnju biti manji - manji će joj biti pad ili ga neće biti - što će se adekvatno odraziti na rast DBP, objasnio je on.
Kostić je bavljenje socijalnima spektima mjera štednje ocijenio očekivanim, ali smatra da se nedovoljno pažnje makro i mikro posljedicama preduzetih mjera..
- Dominantno bavljenje naše javnosti socijalnim aspektom odluke o dodatnom poreskom opterećenju građana je apsolutno razumljivo, ali treba spomenuti da se i nedovoljno pažnje poklanja makro i mikro ekonomskim posljedicama preduzetih mjera, od strane onih od kojih bi se to makar moglo očekivati. Upravo dominantno bavljenje socijalnim implikacijama vladine odluke o novim porezima upućuje na vrlo velik značaj elementa socijalne osjetljivosti ili socijalne pravde, kako neki to zovu, kada su ovakve odluke u pitanju, i koji nikako ne treba gubiti iz vida iz mnogo razloga. Ključni jeste očuvanje "društvenog kapitala" bez koga niti jedna zajednica ne može valjano da se razvija i napreduje, smatra Kostić, napomenuvši da je od suštinskog značaja jeste kontekst odnosno ambijent u kome se mjere donose.
- Na kraju želim da ponovim: društvo koje iz ovakvih kriza izađe sa očuvanim socijalnim kapitalom u velikoj je prednosti, kada govorimo o opštem napretku, u odnosu na one koji ga potroše ili ozbiljno nagrizu. Porezi i poreski sistem je jedan od načina snažnog uticaja na njega i to treba imati u vidu, zaključio je Kostić.
