"O ozbiljnijim procjenama šteta uzrokovanih nevremenom, odnosno vremenskom stihijom, na crnogorsku ekonomiju prerano je govoriti, jer za to ne postoje potrebni preduslovi", rekao je Kostić agenciji Mina-business.
On je naveo da bi bilo kakva procjena bila neutemeljena dok vremenske nepogode još traju, kao i da je proces utvrđivanja nastalih šteta postojećeg karaktera i obima vrlo složena i komplikovana procedura.
"Složenost utvrđivanja približno tačnog iznosa nastalih šteta uslovljena je činjenicom da se one ogledaju u smanjenju ekonomske dobrobiti ljudi i preduzeća s jedne strane i njihov uticaj na indikatore ekonomske aktivnosti, odnosno na bruto domaći proizvod (BDP), potrošnju i investicije", kazao je Kostić.
On smatra da negativan uticaj nastalih šteta nije jednoznačan i jednosmjeran, već viševarijantan, multiplikativan i međuuslovljen. To je, prema Kostićevim riječima, razlog zbog koga će iznos indirektno učinjenih šteta biti mnogo veći nego direktnih, fizičkih, izuzimajući gubitak ljudskih života.
"Uzmimo u obzir, na primjer, štete nastale u turizmu, transportnim uslugama, aviosaobraćaju, drumskom i željezničkom transportu ili poljoprivrednoj proizvodnji sa uticajima na buduće investicije i sposobnost investiranja", naveo je Kostić.
On je dodao i da kompleksnost uticaja vremenskih neprilika i mogućnost da se one negativno odraze na ekonomiju bilo koje zemlje zahtijevaju ozbiljnu studiju o eventualnim uticajima klimatskih promjena na privredu Crne Gore.
Kostić očekuje i da će ostanak u okvirima zaduživanja planiranog budžetom predstavljati poseban izazov, imajući u vidu situaciju u regionu, Evropi i svijetu.
"Narastajuća potreba za socijalnim izdacima biće jedan od djelova tog problema", saopštio je Kostić.
