Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • Godina ekonomskih kontroverzi Spajićeve Vlade; Kostić: Potrošački model će nam se prije ili kasnije obiti o glavu

“Održivog rasta i napretka nema bez rasta produktivnosti”

Godina ekonomskih kontroverzi Spajićeve Vlade; Kostić: Potrošački model će nam se prije ili kasnije obiti o glavu

Sve su Vlade do sada bile populističke, neka manje, a neke više. Ipak, program koji može ozbiljno uticati na održivost sistema, a da pri tom ne razmatra njegov mogući kolaps je, mimo populizma, još mnogo što šta drugo, kaže sagovornik Analitike

Godina ekonomskih kontroverzi Spajićeve Vlade; Kostić: Potrošački model će nam se prije ili kasnije obiti o glavu Foto: TV E
Mirka Dević
Mirka DevićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

“Vladu premijera Milojka Spajića u prvoj godini rada obilježile su ekonomske kontroverze”, ocijenio je za Portal Analitika predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar Vasilije Kostić

Ipak, kao ključno obilježje dosadašnjeg mandata izdvaja program “Evropa sad 2” i sve što uz njega ide.

“Tu mislim na povećanje penzija, smanjenje doprinosa za Fond PIO koji ima za posljedicu eksponencijalni rat deficita tog fonda, povećanje stope PDV-a turizmu, povećanje i uvođenje akciza na proizvodnju vina”, kaže Kostić. 

Godina je od formiranja 44. Vlade: Šta se u proteklih 12 mjeseci promijenilo, a šta nije?
2
Godina je od formiranja 44. Vlade: Šta se u proteklih…
01.11.2024 07:00

Pad produktivnosti, domaće proizvodnje, izvoza, stranog investiranja…

Spajićevu Vladu, pored navedenog, kako ukazuje sagovornik Analitike, obilježava pad produktivnosti, pad domaće proizvodnje, pad izvoza i pad stranog investiranja, ali, suprotno očekivanom i visoko zaduženje države, rast uvoza kao i enorman rast potrošnje očekivano praćen visokom inflacijom. 

“Takođe, Vladu Milojka Spajića obilježava i drugi po veličini rast ekonomije u Evropi kao i povećanje kreditnog rejtinga zemlje, iako nije investicioni već spekulativni. Uz to, javne finansije djeluju stabilno i za sada se uredno servisiraju dospjele obaveze - barem one u koje javnost ima uvid”, rezimira Kostić. 

Kako dodaje, ekonomske mjere koje donosi bilo koja Vlada u bilo kojoj zemlji trebale bi biti, prije svega, usmjerene na dugoročan i održiv ekonomski rast koji bi trebalo da rezultira prosperitetom. 

“A taj kvalifikativ se može dati kada se standard građana povećava na održiv način. Nikako drugačije”, ističe Kostić.

Sagovornik Analitike napominje da u mnogo slučajeva nije tako, već Vlade imaju drugačiju agendu inspirisanu, prije svega, političkim interesom i opstankom na vlasti. 

“Rekao bih da ni ova Vlada nije izuzetak od drugih u tom pogledu. Preči su joj, po mom mišljenju, njeni interesi od dugoročnih potreba države za dinamičnim rastom i razvojem. Jer da nije tako, donosili bi sasvim drugačije odluke koje bi za posljedicu imale ostvarenje ciljeva dugoročnog razvoja društva. To znači mjere za unapređivanje institucionalne infrastrukture, mjere ka realizovanju strukturnih promjena, mjere na restrukturiranju crnogorske ekonomije i, prije svega, dugoročne mjere za smanjenje njene opasno visoke uvozne zavisnosti koja u uslovima sada već ozbiljnih globalnih pomjeranja, može imati dramatične posljedice po nas”, upozorava Kostić. 

Evropa sad 2 krajnje rizičan program

Kako ističe, nasuprot tome, Vlada donosi odluke o povećanju gotovo svih vidova potrošnje i u cjelini se fokusirano bavi time kako da preraspodjelom onoga što imamo, uz dodatno zaduženje, poveća potrošnju građana računajući da će, kako pojašnjava, kroz model ekonomskog rasta na račun rasta potrošnje unaprijediti standard građana.

“Rekao bih da je program kojim se to želi postići – Evropa sad 2 – krajnje rizičan, a čitav model zasnovan na rastu potrošnje neodrživ. Ne možete u nedogled trošiti, a da pri tome ne stvarate veću novostvorenu vrijednost, kao što je sada slučaj. Ponavljam po ko zna koji put - održivog rasta niti napretka nema bez rasta produktivnosti. Potrošački model će nam se, prije ili kasnije, obiti o glavu”, upozorava on. 

Upitan da prokomentariše da li se za 44. Vladu može reći da je populistička, odgovara da najprije treba definisati pojam populizma. 

“Ako je populizam rađenje u političkom interesu prije nego li u interesu građana i društva u cjelini – onda je svaka Vlada do sada bila populistička, neka manje, a neka više. Ipak, program koji može ozbiljno uticati na održivost sistema, a da pri tom ne razmatra njegov mogući kolaps je, mimo populizma još mnogo što šta drugo”, zaključuje Kostić.

Portal Analitika