Košuta je za Pobjedu kazao da je smiješno i tužno što je Vlada navela u odgovoru na tužbu.
- Naime, bio sam izvršni direktor u privrednom društvu Hilton Rožaje od 1. marta 1998. do 1. marta 2010. godine, kada sam podnio ostavku, što znači da sam na toj funkciji bio punih 12 godina i svaka godina je završena pozitivnim rezultatom poslovanja. Vlada, posmatra i prikazuje stanje Hilton Rožaje, vjerovatno na dan odgovora na tužbu - kazao je Košuta dodajući da su ovim pokušali da obmanu sud.
- Nijesu uspjeli, činjenice su takve, a navodi Vlade netačni. Predsjednik Vlade Abazović u svom stilu. Nadam se da će ubrzo, nadležni državni organi preispitati rezultate rada Vlada poslije 30. avgusta 2020. Godine i koliko su štete nanijeli državi i građanima Crne Gore. Jedino uspješno mu je radilo njegovo ortačko društvo ,,Tabako imort-export“ - poručio je Košuta.
Osim Košute, na pomenutoj telefonskoj sjednici razriješena su još dva člana Upravnog odbora Fonda PIO, a dan poslije bila je zakazana sjednica sa jednom tačkom dnevnog reda - izbor direktora Fonda.
3- Vjerovatno je procijenio da njegov favorit neće biti izabran i na taj način je spriječio izbor - tvrdi Košuta i ističe da je od tada pa do današnjeg dana Fond PIO u nezakonitom stanju.
- Još nije imenovan predsjednik Upravnog odbora i dva člana, tako da je u ovom tijelu od četiri člana koji predstavljaju državni interes u mandatu samo jedan, a direktor je četvrti put u VD stanju. Tako funkcioniše Vlada CG. Imaće posla nadležno tužilaštvo - poručio je Košuta.
U presudi Upravnog suda stoji da su nejasni razlozi navedeni za smjenu Košute i dva člana odbora, zbog toga što ih je ta ista vlada postavila pola godine ranije. Sud ukazuje da nedostatak razloga i obrazloženja u osporenom rješenju predstavlja kršenje člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, budući da ovaj član obavezuje tuženog da pruži valjano obrazloženje svojih odluka. Tuženi je bio u obavezi da da jasne činjenične i pravne razloge na kojima je zasnovao svoju odluku, a sve kako bi se njena zakonitost mogla ispitati.
- Nedostatak konkretnih i individualizovanih razloga za razrješenje ne mogu nadomjestiti razlozi iz odgovora na tužbu, jer obrazloženje mora biti sadržano u samom osporenom aktu, čime se omogućava ocjena pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja i primjene odgovarajućih materijalnih propisa - stoji u presudi.
Vlada bi, kako se navodu u presudi, u ponovnom postupku trebalo da otkloni nepravilnosti i donese novo zakonito rješenje.
