Podsjetimo, Vlada je ekspertski tim formirala 8. marta, a činili su ga stručnjaci iz oblasti saobraćaja, arhitekture, zaštite nasljeđa, turizma. Oni su imali tri mjeseca da razmotre i prikupe svu potrebnu dokumentaciju na osnovu koje će Vlada moći da donese pravu odluku o tome da li će Kotor dobiti zaobilaznicu.
Riječ je o kompleksnom pitanju jer je Kotor grad na listi UNESCO-a, i zbog toga je trebalo razmotriti sva pitanja izgradnje zaobilaznice, kao velikog projekta koji u mnogome utiče na budući razvoj grada.
Svi članovi tima, kako je Portal Analitika već pisao, smatraju da je Kotoru potreban alternativni put, ali pitanje koje se postavljalo je da li je izabrana najbolja trasa koja bi odgovorila svim zahtjevima i ovaj grad sačuvala kao grad izuzetnih kulturnih i prirodnih vrijednosti.
Inače, za prvu fazu zaobilaznice urađen je glavni projekat i urađena revizija glavnog projekta, a za drugu fazu, od Dobrote do Ljute, urađen je takođe glavni projekat i u fazi je revizije. Dužina prve trase po projektu treba da bude duga 2.800 metara. Išla bi od raskrsnice iznad kapele u Škaljarima i kroz ovaj dio grada siječe stari put za Trojicu i vijaduktom se penje na 230 metara visine ispod prve serpentine starog puta. Potom prolazi kroz tunel “Škaljari”,dug 1005 metara, zatim kroz brdo Sveti Ivan, poznatije kao San Đovani. Zatim izlazi na kanjon rijeke Škurde, koji se premošćava drugim vijaduktom “Škurda”dugim šezdeset metara. Prvi dio zaobilaznice završava se drugim tunelom “Dobrota” dugim 330 metara.
Poznato je da je Kotor jedan od rijetkih gradova koji nema alternativni put, a da li će ga dobiti u četvrtak će odlučiti Vlada.
