Kotorskom zalivu prijeti nestanak nekih vrsta

Izvor

 

On kaže da su osnovni izvor konstatnog prljanja otpadne vode koje direktno ili indirektno bez prečišćavanja dolaze u zaliv, kao i da je pojava brzog rasta stanovništva u priobalnim naseljima i neadekvatnog razvoja kanalizacije karkteristična za mnoge zemlje Jadrana, naznačivši kao primjer zaliv Kaštela, opštine Split u Hrvatskoj. «Kotorska opština u zadnje vrijeme poklanja veliku pažnju ovim pitanjima i investira velika sredstva, međutim još nije sagrađen sistem za prečišćenje voda koji košta 17 miliona EUR, a potpuni kanalizacioni sistem za Boku je veoma skup, pa se može pretpostaviti da neće biti realizovan u bliskoj budućnosti», kazao je Pitovranov. On je zato predložio rješenje u fazama koje predviđaju matematičko modeliranje, fizičke, hemijske  i biološke procese disperzije, transformacije i uništenja zagađivača.

 

Intelektualni monitoring životne sredine

 

11rusalka3Predsjednica Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, Daliborka Pejović, kazala je da je sada u zemlji najvažinje rješavanje urgentnih problema crnih ekoloških tačaka u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici i na obali. «Dva velika problema vezana za crnogorsku obalu su brodogradilište Bijela i bivši Arsenal u Tivtu, gdje je sada Porto-Motenegro», kazala je Pejović. Ona je istakla dobar poslovni ambijent koji je obezbijedio vlasnik ove kompanije Piter Mank, što je omogućilo da se sa obale izveze preko 1000 tona azbesta, toskičnog otpada, nastalog iz rada bivšeg Vojno remontnog zavoda. «Uskoro ćemo se izvozom u drugu zemlju riještiti otpada- grita i to iz brodogradilišta i Porto-Montenegra zajedno», kazala je Pejović. Kao veoma interesantno za američke i ruske naučnike je naznačila sondažno snimanje morskog dna. «Istražiovački brodovi koji su boravili u Boki i duž obale Crne Gore, u želji da identifijukuju kultrno blago definitivno su utvrduili solidnu količinu eksplozivnog materijala na dnu mora, koji je još aktivan», istakla je Pejović, očekujući, u nedostatku domaćih kapaciteta, međunardonu pomoć u rješavanju ovog problema. Ona je za početak sljedeće godine najavila projekat intelektualnog monitoringa životne sredine, kako bi se u skladu sa potencijalnim projektima, dobile projekcije mogućeg zagađenja. «Tada će biti sigurno da nećemo praviti greške prilikom izdavanja saglasnosti za izgradnju objekata», poručila je Pejović.

 

Baština koja obavezuje

 

11rusalka2aGradonačelnica Kotora Marija Ćatović je kazala da ovaj grad kao područje upisano na Listu svjetske prirodne i kultrne baštine, u svom razvojnom programu daje poseban značaj zaštiti životne sredine i održivom razvoju. «Biti na Listi svjetske baštine, koja predstavlja dio univerzalne prirodne i kulturne vrijednosti, biti jedno od 830 mjesta na ovoj planeti, čije vrijednosti pripadaju cijelom čovječanstvu, predstavlja veliku privilegiju, ali i obavezu», kazala je Ćatović. Ona je istakla da je primarna obaveza očuvanje i zaštita svjetski priznatih i verifikovanih vrijednosti, naznačivši da najveći izazov i problem zemalja u tranziciji predstavlja sukob između razvojnih potreba i očuvanja životne sredine i prirodnih bogatstava.

 

Promjena klime utiče na ekonomski razvoj

 

Predstavnik Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov je istakao da promjena klime može znatno uticati na različite sektore ekonomskog razvoja, a naučnici koji su angažovani u projektu Rusalka najbolje razumiju o čemu se radi, pa stoga mogu dati i korisne savjete. On je kazao da je trećina programa UN-a vrijednog 15 miliona USD posvećena zaštiti okoline i promjeni klime i da se veoma često na taj problem gleda kao na problem razvoja.

 

Izvor:Tekst preuzet sa sajta Radio Kotor- http://www.radiokotor.com/

Portal Analitika