Doduše, u jučerašnjem saopštenju iz Ministarstva nijesu bili eksplicitni poput ministra Marka Kovača koji je dan ranije, obrazlažući ovaj prijedlog zakona, rekao da je taj dokument u potpunosti komplementaran sa tekovinama Evropske unije (EU).
Strategija diskreditacije
Kako su mediji juče objavili djelove pisma u kojem Evropska komisija oštro kritikuje izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje je 9. decembra šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedstvo i proširenje Majkl Miler dostavio šefu Misije Crne Gore u Briselu ambasadoru Petru Markoviću, Ministarstvo je pribjeglo strategiji diskreditacije samog pisma, tvrdeći da ono ne predstavlja mišljenje EK, već je „samo propratno“.
U pokušaju dalje relativizacije težine upozorenja koje je stiglo u pismu Direktorata za susjedstvo i proširenje, koje potpisuje šef tog odsjeka, odnosno desna ruka komesara Evropske komisije, iz Ministarstva navode kako se ono u najvećoj mjeri „odnosi na bojazan u vezi buduće implementacije zakona, a ne na sam normativni dio“.
Međutim, u samom Milerovom pismu eksplicitno piše i da je preporuka Evropske komisije da se zakon revidira i uskladi sa priloženim komentarima, i to kroz sveobuhvatni inkluzivni proces konsultacija.
To što Ministarstvo saopštava kako je ministar Kovač na sjednici Vlade kazao da su „svjesni izazova koji se tiču primjene ovog zakona zbog stanja u kojima se naše institucije nalaze, ali to ne umanjuje potrebu usvajanja ovog zakona“, neodoljivo podsjeća na stav funkcionerke Ure Božene Jelušić koja je kazala da je svjesna da izmjene Zakona o predsjedniku ruše Ustav, ali da su neophodne.
- Nadamo se da će ovaj prijedlog zakona ujediniti sve donosioce odluka i istinske borce za vladavinu prava u namjeri da stvorimo još jedno snažno i efikasno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ministarstvo pravde će u tom procesu biti otvoren i iskren saveznik – saopštili su iz Ministarstva.
Koliko su bili otvoren i iskren saveznik najbolje govori činjenica da je tekst ovog zakona skrivan mjesecima, od 5. avgusta, od crnogorske laičke i stručne javnosti.
Suština je u tome da je jedina istina, koju su prethodna dva dana saopštavali ministar Kovač i njegovo ministarstvo, da je pismo, čije su djelove juče objavili mediji, propratno.
Nepostojeći model
Sa druge strane, a za razliku od svega što su saopštili Kovač i njegov resor, u mišljenju eksperata EK-a koje „prati pismo“, za koje su moguće mislili da nijesu došli do medija, eksplicitno piše da će primjenom ovog nacrta zakona i uspostavljanjem rješenja u kome opcija proširenog oduzimanja imovine u krivičnom postupku potpuno nestaje, Crna Gora izabrati sopstveni model koji ne postoji nigdje u zemljama Evropske unije.
Taj model se u ekspertizi ocjenjuje kao netipičan i prošireno oduzimanje, na osnovu presude o konfiskaciji, biće u potpunosti prebačeno na građansku parnicu.
- Ovo očigledno nije u skladu sa obrazloženjem EU i njenim pravnim tekovinama koje imaju za cilj postizanje usaglašavanja regulativa – eksplicitni su evropski eksperti čime se demantuje Kovačeva tvrdnja da je zakon usklađen sa evropskim pravnim tekovinama.
Dalje, eksperti Evropske komisije ocjenjuju, u analizi nacrta zakona, da Crna Gora, opredjeljujući se za do sada neviđeni model, doprinosi još većoj raznolikosti u okviru postojećih sistema, što će samo dovesti do više problema u prekograničnom oduzimanju imovine, te da će model koji su predložile crnogorske vlasti, gdje se imovina oduzima isključivo u građanskim parnicama, imati uticaj na uzajamnu pravnu pomoć u Evropi.
Dakle, ne samo da su ministar Kovač i njegovo ministarstvo skrivali nacrt ovog zakona mjesecima od crnogorske javnosti i da su više puta obmanjivali javnost u posljednja dva dana, već su zahvaljujući svojoj „kreativnosti“ na dobrom putu, što bi rekao jedan kolega koji ima probleme sa nalaženjem „ugla za priču“, da budu „bomba u temelju“ evropskih pravnih tekovina.
MANS tražio da se Zakon vrati na javnu raspravu, HRA podržala apel, usvajanje bi stvorilo haos u sistemu
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozvala je Skupštinu Crne Gore da Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine, koji je u četvrtak usvojila Vlada, vrati na javnu raspravu.
- Taj zakon je dobio negativno mišljenje Evropske komisije u kome se ukazuje da ga je potrebno značajno unaprijediti i organizovati javne konsultacije. Te konsultacije ne samo što su izostale, već je Vlada mjesecima skrivala zakon od javnosti, uprkos obećanjima resornog ministra - navodi MANS.
Ovaj zakon, kako su kazali, zasigurno neće donijeti rezultate u praksi i u velikoj mjeri može ugroziti oduzimanje imovine koja je skrivena u inostranstvu.
- Zbog toga pitanje poštovanja preporuke EK da ovakav zakon ne bude usvojen, nije samo važno zbog napretka u evropskim integracijama, već zato što Crnoj Gori zaista treba zakon koji će omogućiti oduzimanje ogromne imovine koja se nezakonito sticala mjesecima. Usvajanje ovog zakona bi napravilo haos u sistemu, umjesto da ga unaprijedi, i omogućilo mnogima da zadrže skrivenu imovinu, posebno u inostranstvu. Zbog toga pozivamo poslanike da ne usvajaju ovakav zakon, jer bi time mnoge abolirali za korupciju, već da ga vrate na javnu raspravu - zaključuje MANS.
Akcija za ljudska prava (HRA) podržala je juče apel MANS-a da Skupština vrati na javnu raspravu Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
- Vlada je morala da obezbijedi odgovarajuću javnu raspravu o nacrtu tog zakona, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i pratećoj uredbi, prema kojoj rasprava mora da traje najmanje 20, a najviše 40 dana. Smatramo da je neophodno održavanje javnih rasprava o ključnim zakonima koji utiču na ljudska prava, kao što je to Zakon o oduzimanju imovine. Posebno je zabrinjavajuće ovakvo postupanje Ministarstva ako se uzme u obzir da je Nacrt zakona utvrđen još 5. avgusta 2022. godine, a da je njegov tekst objavljen tek nakon usvajanja na posljednjoj sjednici Vlade. To znači da zainteresovana javnost čak više od četiri mjeseca nije mogla da vidi niti jedan član ovog zakona niti da prijedlozima utiče na njegovo poboljšanje - saopšteno je iz HRA.
Prema njihovom mišljenju, nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Iz HRA ističu da je na posljednjoj sjednici Vlade usvojen i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, takođe bez javne rasprave i prethodnog objavljivanja teksta predloženih izmjena.
- Podsjećamo i da adekvatna javna rasprava, u skladu sa propisima, nije obezbijeđena ni prilikom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, koje su u krajnjem i dovele do prestanka mandata članovima Tužilačkog savjeta i polugodišnje blokade rada tog tijela – navode iz HRA.
Evropska komisija je, kako navode iz ove organizacije, kritikovala nedostatak javne rasprave uz preporuku da Vlada Nacrt zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću još jednom preispita, da uskladi terminologiju sa definicijama usaglašenim u Direktivi 2014/42/EU, pravnim tekovinama EU i međunarodnim konvencijama.
- Ne vidimo nijedan opravdan razlog da se ta preporuka ne prihvati - zaključuju u HRA.
