"U inkluzivnom procesu neophodno je razmotriti uporedne pristupe i modele, sagledati ih iz perspektive univerzalno prihvaćenih standarda o demokratskim izborima, i predložiti model koji će štititi nezavisnost izbornih procesa kroz uvođenje visokih kriterijuma nepristrasnosti, stručnosti i etičnosti članova organa izborne administracije", kazala je Kovačević.
Ovo su, kako je kazala, najvažniji zaključci analize “Reforma Državne izborne komisije: Depolitizacijom i profesionalizacijom do integriteta” autora dr Nikole Mugoše, koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pripremio i uputio Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu sa ciljem da doprinese kvalitetnijoj raspravi i pronalaženju najboljih modela i rješenja za uspostavljanje povjerenja u izborni proces.
"Takođe u narednih par dana, objavićemo još jednu publikaciju koja se bavi neophodnošću proširenja djelokrugaDIK i potrebom njene reorganizacije", navodi Kovačević.
Iako, kako je kazala, u mnogim zapadnoevropskim demokratijama sa snažnim institucijama i istorijom nepristrasnog djelovanja posebna grana izvršne vlasti često organizuje izbore, ovaj model ne može da garantuje nepristrasnost u novim i tranzicionim demokratijama, zbog čega postoji rastući trend insistiranja na nezavisnosti izbornih komisija.
"Međutim, čak i kada se izborna administracija formalno učini nezavisnom od izvršne vlasti, nerijetko sastav ovih organa biva takav da naginju ka vladi ili političkoj većini. Takođe, u politički polarizovanim društvima kakvo je crnogorsko, čak i ako zakon omogućava zastupljenost svih političkih partija, prava politička nezavisnost nije zagarantovana", navodi Kovačević.
U Crnoj Gori na scen, prema njenim riječima,i imamo upravo takav model, gdje formalna balansirana zastupljenost vlasti i opozicije u Državnoj izbornoj komisiji i drugim organima za sprovođenje izbora nije dovela do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, svjedočili smo da je DIK iz izbora u izbore donosila odluke po političkim linijama, na štetu nepristrasnog i zakonitog sprovođenja izbornog procesa.
"Postupanje Državne izborne komisije u predsjedničkim izborima 2023. godine ostaće kao marker nedopustivog političkog uticaja izborne administracije na ishod izbora. Naime, spregom partijskih predstavnika u DIK sa institucijama strane države (Republike Srbije), koje su takođe pod političkom kontrolom, u ad hoc procedurama kreiranim za jednokratnu političku upotrebu, ciljano je iz izborne trke udaljen predsjednički kandidat kome su istraživanja javnog mnjenja davala najveće izglede za pobjedu, a u korist druge dvojice kandidata. Ovaj slučaj plastično ilustruje šta znači kad se balans zastupljenosti vlasti i opozicije, zamišljen kao mehanizam za kontrolu izbornog procesa, izokrene u svoju suprotnost – harmonično sadejstvo protiv zajedničkog “političkog neprijatelja”. I dovoljno je snažan argument za neophodnost i hitnost zakonodavne intervencije, koja će rezultirati potpunom depolitizacijom i profesionalizacijom izborne administracije", kazal je ona.
Analiza ukazuje na, dodaje Kovačević, neophodnost profesionalizacije Državne izborne komisije (DIK) putem izbora nepartijskih članova/ica s relevantnim znanjem i iskustvom u izbornim procesima.
"Propisivanjem mjerljivih kriterijuma za izbor članova DIK smanjila bi se arbitrernost u njihovoj selekciji. Predlažemo i smanjenje broja članova/ica na pet ili sedam, kao i produženje mandata DIK na šest godina kako bi se osigurala samostalnost u radu i odlučivanju. Neophodno je predvidjeti i jasne kriterijume za razrješenje člana DIK. Takođe, potrebno je profesionalizovati poziciju sekretara DIK kao rukovodioca stručne službe, a ne istovremeno i člana Komisije. Opštinske izborne komisije takođe treba profesionalizovati, i njihove članove/ice birati na meritokratskoj osnovi, a DIK treba imati nadležnost i za njihov izbor i razrješenje. Konačno, DIK treba biti ovlašćen da preuzme ulogu opštinskih izbornih komisija u slučaju kada one ne vrše svoju funkciju u skladu sa Zakonom", zaključuje Kovačević u saopštenju.
