Navela je da su policija i tužilaštvo javnost uskratile za podatke pojavama mržnje u Crnoj Gori, iako su, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, bile dužne da nam ih dostave.
„Ovakvo ponašanje dovodi do zataškavanja jedog veoma opasnog problema koji godinama unazad postoji u našem društvu. Kad ogranizacija kao CDT, koja se godinama bavi ovom temom i koja je članica Nacionalnog operativnog tima za borbu protiv nasilnog ekstremizma ne može dobiti bazične podatke, možemo samo da pretpostavimo šta onda mogu da očekuju građanke i građani, istraživači, međunarodne institucije i svi oni koji žele dati dopinos u suzbijanju ovih izrazito negativnih pojava“, navela je Kovačević.
Tužilački savjet je, kako je kazala, odbio naš zahtjev za pristup informacijama o broju primljenih i odbačenih prijava, istraga i potvrđenih optužnica u vezi sa izazivanjem nacionalne, vjerske i rasne mržnje i u vezi sa ugrožavanjem sigurnosti učinjenim iz mržnje. Obrazloženje koje smo dobili - na datum kad smo tražili te informacije - Tužilački savjet ih nema.
„Na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama u zakonskim rokovima nije odgovorila Uprava policije, pa nemamo informaciju o broju incidenata iz mržnje koji je registrovao ovaj državni organ“, navela je Kovačević.
Za razliku od policije, kako je dodala, Sudski savjet im je poslao podatke iz kojih je vidljivo da obim ove pojave značajno raste u odnosu na period 2017-20. godine.
„Prema podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta, u 2021. godini bilo je ukupno u radu 15 predmeta zbog izvršenja krivičnog djela iz KZ 370 – izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, od kojih je šest primljeno u toku 2021. godine.
Do kraja 2021. godine postupak je završen u 11 predmeta, od kojih je pravosnažno okončan u osam, i to tako što je u četiri predmeta obustavljen postupak a u četiri je donijeta osuđujuća presuda. Po podacima Sudskog savjeta, u periodu 2017-2020, donijeta je jedna pravosnažna osuđujuća presuda za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, a izrečena je uslovna kazna.
Sudski savjet nam je dostavio i podatke o broju predmeta zbog izvršenja krivičnog djela iz KZ 168 – ugrožavanje sigurnosti, i to u vezi sa kvalifikovanim oblikom ovog djela kada je ono izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posljedice ili je učinjeno iz mržnje. Nažalost, u sudskoj statistici ove kategorije nijesu razdvojene, tako da nijesmo mogli dobiti podatak o tome koliko je predmeta vođeno i okončano u vezi sa ugrožavanjem sigurnosti izvršenim iz mržnje. I ova praksa čini da pojava ne bude vidljiva i ide u pravcu njenog zataškavanja“, kaže Kovačević.
Prema njenim riječima, u OSCE bazi podataka o zločinima iz mržnje koje dostavljaju nadležne državne institucije može se vidjeti da Crna Gora nije dostavila podatke ni za 2020. godinu.
„Ombudsman je u 2021. godini vodio 186 postupaka po pritužbama za zaštitu od diskriminacije. Od tog broja 19 pritužbi vezano je za diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti a 10 pritužbi u vezi diskriminacije na osnovu vjerske pripadnosti“, poručila je Kovačević.
