Bivša sutkinja Višeg suda za prekršaje u Podgorici Dragica Kovačević podnijela je preko punomoćnika zahtjev Vrhovnom sudu da se preispita zakonitost odluke kojom je, 11. januara ove godine, Upravni sud u ponovljenom odlučivanju ostao pri stavu da je Sudski savjet zakonito konstatovao prestanak njene sudijske funkcije.
Sudski savjet je 3. avgusta 2021. godine, pozivajući se na član 121 stav 2 Ustava Crne Gore, kao i na odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, konstatovao da prestaje funkcija za 23 sudija i sutkinja. Za Kovačević je odlučeno da joj prestaje funkcija zbog činjenice da je navršila 40 godina staža osiguranja i najmanje 61 godinu života. Kovačević je, u momentu donošenja odluke, imala 64 godine.
Ona je Pobjedi potvrdila da je zahtjev za preispitivanje odluke predat početkom februara. Najavila je da neće odustati od dokazivanja, kako je navela, činjenice da je rodno diskriminisana jer joj je bez njene saglasnosti, za koju smatra da je bila nužna, prestala sudijska funkcija sa 64 godine, umjesto sa 66, i da na taj momenata nema uticaja činjenica što je bila navršila 40 godina staža osiguranja.
- Istrajaću u namjeri da dokažem da je odluka Savjeta o prestanku funkcije iz avgusta 2021. godine protivna duhu Ustava, ispoštovaću sve instance, uključujući i Ustavni sud i, ukoliko se pokaže potreba, Sud za ljudska prava u Strazburu – kazala je Kovačević Pobjedi.
Navela je da je izgubila 18 mjeseci tokom kojih je mogla da radi, zbog insistiranja na pogrešnom tumačenju zakona i Ustava Crne Gore.
- Ispada, po tim stavovima, da je član 121 Ustava koncipiran tako da diskriminiše upravo nosioce sudske funkcije u odnosu na druga zanimanja, što je nezamislivo i kosi se sa drugim odredbama koje brane diskiminaciju po bilo kom osnovu. U praksi se dogodilo da u jednom danu sudstvo ostane bez kadrova koji su, po znanju, stažu i iskustvu, mogli i trebalo još mnogo da doprinesu – naglasila je Kovačević.
Vrhovni – Upravni...
Podsjetila je da je Vrhovni sud 21. decembra prošle godine ukinuo prethodnu presudu Upravnog suda, kojom su kao neosnovani odbačeni njeni argumenti za osporavanje odluke Sudskog savjeta o prestanku sudijske funkcije.
Vrhovni sud je pritom ocijenio da je za odluku o prestanku sudijske funkcije Kovačević bila neophodna i njena volja da koristi pravo predviđeno članom 17 stav 1 (koji definiše godine starosti) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, te da joj je uprkos tome konstatovan prestanak sudijske funkicije.
Upravni sud je novom presudom iz januara ostao pri stavu, uz obrazloženje da je odredba člana 121 stav 2 Ustava Crne Gore, kojom se propisuju uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju, imperativnog karaktera, te da na osnovu nje sudiji funkcija prestaje kada stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Odluka u predmetu Kovačević istovremeno je, prema odluci Upravnog suda, bila polazište da do 15. februara presudi isto u svim sporovima koji za predmet tužbe imaju osporavanje odluka o prestanku sudijske, odnosno tužilačke funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju, na osnovu člana 17, stav 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Taj stav normira da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života i jednako se odnosi na muškarce i žene.
Drugi slučaj, drugo tumačenje
Kako je Pobjedi potvđeno iz Upravnog suda, do 15. februara okončano je 13 preostalih postupaka koji su za predmet tužbe imali osporavanje odluke o prestanku sudijske i četiri tužilačke funkcije, na osnovu člana 17 stav 1 i stava 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Za razliku od predmeta Kovačević, Upravni sud je prethodno zauzeo stav da jednako presudi i poništi odluke Sudskog savjeta u pravnim situacijama, poput one u kojoj se našla sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović, za koju je uvrđeno da je Sudski savjet počinio diskriminaciju, odnosno pogrešno primijenio stav prvi člana 17, da sa 64 godine mora biti penzionisana (iako nema navršenih 40 godina staža).
Prema ocjeni Upravnog suda, prestanak sudijske funkcije zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju primjenom odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO, koja propisuje različite uslove za muškarce i žene (66 godina života za muškarce, odnosno 64 godine života za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja), dovodi žene sudije u diskriminatorski položaj i onemogućava im obavljanje sudijske funkcije pod istim uslovima pod kojima je obavljaju i muškarci.
Sutkinja Vujanović je nakon odluke Upravnog suda vraćena na posao i radiće dok ne ispuni uslove, odnosno napuni 66 godina, čime, na osnovu odredbe Zakona o radu, po sili zakona mora otići u penziju.
Kontradiktorna odluka je dovela do različitih tumačenja u javnosti, a sudije koje su pokrenule postupak osporavanja odluka Savjeta smatraju da su pogrešnim tumačenjem Ustava narušena njihova prava, posebno ustavna odredba o stalnosti sudske funkcije, dok im je predugim trajanjem postupka onemogućeno da ostvare zaštitu po osnovu prava na rad.
Pravdanje zbog smjena?
Kontradiktornost ovih odluka dodatno pojačava i predlog Sudskog savjeta koji je 23. januara ove godine predložio je da se nacrtom izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama precizira da svi nosioci sudskih funkcija, bez obzira na pol, pod jednakim uslovima ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju sa navršenih 66 godina života, osim u izuzecima koji bi dali pravo sutkinjama da mogućnost odlaska u penziju iskoriste ranije (61 godina), ako to same zatraže.
Ovakav prijedlog i sugestija uslijedili su samo nekoliko dana nakon što je isti Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije sutkinji Hasniji Simonović, zbog navršene 61 godine starosti i 40 godina staža (bez provjere da li je potpun), dok je uporedo Savjet najavio da će se žaliti i na presudu Upravnog suda kojom je poništena njihova odluka o konstatovanju prestanka funkcije sutkinji Svetlani Vujanović.
Ovakvim viđenjem situacije Sudski savjet, zapravo, sugeriše da se Zakonom o SS i sudijama dodatno normira i praktično onemogući pravna situacija u koju su svojom odlukom od 3. avgusta 2021. godine doveli veliki broj sudija i sutkinja kojima je prestala funkcija spornim tumačenjem odredbi člana 17, stav 1 i dva zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Haotična situacija
Kako je ranije za Pobjedu ocijenio dr Dragoljub Drašković, doktor radnog i ustavnog prava i raniji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, čitav set odluka o prestanku sudijskih i tužilačkih funkcija koje su proistekle iz primjene izmjena Zakona o PIO iz 2020. godine suprotne su Ustavu i zakonu a rezultat su pogrešnog i jednostranog tumačenja ustavnih i zakonskih normi, bez sagledavanja njihovog pravog značenja.
On je upozorio da se haotična situacija koja je nastala u minulih više od dvije godine i posljedice koje je proizvela, temelji na spornom i pogrešnom tumačenju Ustava iz koje, iako to nije intencija ustavotvorca, proizilazi da je cilj ustavne norme bio da diskriminiše i ograniči jednu kategoriju građana države u ostvarivanju svojih prava, utvrđivanjem da u starosnu penziju moraju odlaziti već sticanjem prava na starosnu penziju.
Pritom, kako kaže, prve odluke o „penzionisanju“ sudija primjenom spornih tumačenja normi uslijedile su u avgustu 2021. godine odlukom Sudskog savjeta, iako je u tom momentu i dalje važećem Zakonom o radu još uvijek bila utvrđena granica na 67 godina života kada se po sili zakona ide u penziju...
Ko će da isplati neopravdano uskraćene zarade
Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović kazala je Pobjedi da od 3. avgusta 2022. godine pa do 1. februara ove godine nije primala nikakvu naknadu.
Vujanović je, nakon što je joj je odlukom Sudskog savjeta prestala sudijska funkcija 2021. godine, imala pravo na naknadu od godinu dana.
Kada je taj period istekao u avgustu 2022, a proces pred sudovima još nije bio okončan, ona narednih pola godine nije primala ništa.
Kada se nakon okončanja postupaka 16. januara vratila na posao u Vrhovni sud, prvu platu je primila u februaru.
Kazala je da o njenim zaradama odlučuje Sudski savjet, kome je 16. januara 2023. godine podnijela zahtjev da joj isplate zaostale zarade ali SS, iako je njen zahtjev razmatrao na sjednici 18. i 19. januara 2023, nije se o tom zahtjevu odredio ni jednom riječju.
Sutkinja Vujanović smatra da SS neće da joj isplati zaostale zarade tako da joj je jedino preostalo da ponovo ide na sud, ukoliko se problem ne riješi u Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova.
Ona je kazala da je procedura takva, pa ukoliko se spor ne riješi pred Agencijom onda će se obratiti Osnovnom sudu.
Na pitanje Pobjede kada očekuje da će biti pokrenut postupak, Vujanović je odgovorila da je dobila informaciju da trenutno nema miritelja koji vode te postupke u Agenciji jer im je istekao mandat krajem prošle godine, a postupak za izdavanje licenci jos nije počeo, te da ne zna kada će se steći uslovi da se okonča postupak pred Agencijom.
