Prema njenim riječima, izborni proces može biti efikasno doveden do kraja samo uz maksimalnu odgovornost i posvećenost svih institucija koje imaju ulogu u sprovođenju izbora – Državne izborne komisije (DIK) i nižih nivoa izborne administracije, Ministarstva unutrašnjih poslova i posebno Ustavnog suda.
„Pored ovoga, u Crnoj Gori su u toku dva paralelna izborna procesa, sa dva različita sastava DIK, i to će biti tako do utvrđivanja konačnih rezultata predsjedničkih izbora. Parlamentarni izbori su raspisani, rokovi za izborne radnje su utvrđeni od strane DIK-a, i ovo je zakonit izborni proces dok drugačije ne odluči nadležni sud. U tom smislu pozdravljamo najavu Ustavnog suda da će se o ustavnosti odluke o raspuštanju Skupštine izjasniti u hitnom postupku. Istovremeno, pozivamo MUP da poštuje rokove i ispunjava svoje obaveze iz Zakona o biračkom spisku, i prestane sa ugrožavanjem izbornog procesa“, kazala je Kovačević.
CDT je pozvao sve političke aktere da se konstruktivno angažuju u rješavanju nastajućih pravnih i praktičnih nedoumica, poput sastava organa za sprovođenje izbora, umjesto podrivanja izbornog procesa iz sebičnih partijskih interesa.
„Model partijske izborne administracije je već nebrojeno puta pokazao svoje slabosti, a CDT već godinama kritikuje ulogu ovlašćenih predstavnika kandidata i partija koji su često služili kao glasačka mašina zadužena za ostvarivanje političke dominacije prilikom odlučivanja“, istakla je Kovačević.
Ipak, dodaje ona, i pokušaji da se ovlašćeni predstavnici u sred procesa suprotno zakonu isključe iz drugog kruga jedinstvenog izbornog procesa, može se tumačiti jedino u tom istom kontekstu – borbe za političku kontrolu nad izbornim procesom.
„Posebno zabrinjava mogućnost korišćenja taktika za usporavanje, odlaganje i druge opstrukcije procesa. U Šavniku je u prvom krugu na jednom mjestu već prekinuto glasanje i ono se mora ponoviti, a odlučnost nekih grupa da onemogućavaju lokalne izbore u toj opštini ukazuje na opasnost da bi se na ovaj način mogao opstruirati i ovaj izborni proces. U tom kontekstu posebno naglašavamo potrebu da se Ustavni sud, kao posljednja instanca u zaštiti biračkog prava građana, ali i institucija koja bi trebalo da bude čuvar Ustava i demokratskih principa na kojima on počiva, trgne i počne da obavlja svoju ulogu, i to transparentno i odgovorno prema građanima“, kazala je Kovačević.
Napominje da prema podacima iz preliminarne izjave misije ODIHR, Ustavni sud je već u prvom krugu predsjedničkih izbora primio 11 izbornih žalbi, koje su se odnosile na utvrđivanje kandidature g. Đukanovića, postupke DIK vezano za provjere kandidatura g. Spajića i g. Mandića, odbijanje kandidature g. Matijaševića i sastav biračkih odbora u Kolašinu.
„Ono što posebno zabrinjava je činjenica da Ustavni sud nije odlučivao o ovim žalbama, uprkos tome što su zakonom propisani vrlo kratki rokovi za postupanje u izbornim sporovima, već je odabrao studentsku krilaticu - odloženo položeno! U izvještaju ODIHR-a se s pravom konstatuje da je proces predsjedničkih izbora ostavljen bez sudske zaštite“, podvukla je Kovačević.
Uz ovo, dodaje ona, Ustavni sud nastavlja dugogodišnju praksu netransparentnosti, izbjegavajući često čak i da odgovori na opravdane upite javnosti o postupanju u ovom izbornom procesu i da objašnjenja za svoje postupke.
„Pred novoizabranim sudijama su dugi mandati, a ovaj izborni proces je prilika da dokažu svoj integritet, ili krenu putem većine svojih prethodnika/ca“, zaključila je Kovačević.
