Oni su istakli da saradnja centralnih banaka prevazilazi državnu saradnju i najavili dalje poboljšanje koordinacije tih institucija.
Guverneri su, kao najveći problem privreda tih zemalja, naveli prelivanje krize iz finansijskog na realni sektor.
Guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić smatra da je za stabilnost bankarskog sektora u toj državi pozitivno uticalo i zaključivanje aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a da se trenutni problemi u toj oblasti odnose na kvalitet kredita.
Guverner Narodne banke Srbije (NBS), Radovan Jelašić, objasnio je da se prednosti sklapanja aranžmana sa MMF-om ogledaju u vođenju transparentne i odgovorne politike, koja se svaka tri mjeseca provjerava.
Guverner CBCG Ljubiša Krgović smatra da bi, nakon precizne računice u kojoj bi se sabrale i oduzele sve prednosti i nedostaci, za Crnu Goru najbolje rješenje bilo sklapanje aranžmana sa MMF-om, ali i da je dobra kombinacija aranžmana sa MMF-om i modela emitovanja euro obveznica.
Kada uporedimo kolika je bila izloženost stranih banaka na kraju prošle i 2008. godine, razlika je oko 200 miliona eura, a to je otprilike iznos koji bi dobili od MMF-a, objasnio je Krgović.
Sukcesija na sudu: Na pitanje novinara Portala Analitika zašto kasni sukcesija imovine bivše SFRJ, guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić je rekao da je najveći problem podjele imovine mješovitih banaka i da će to najvjerovatnije biti riješeno na sudu.
"Na implementaciji aneksa „C“ koji reguliše pitanje finansijske aktive i pasive je mnogo urađeno. Donijeto je niz rezolucija koje su operativne u zemljama sukcesora. Što se tiče imovine mješovitih banaka to jeste veliki problem, i možda će to pitanje doći do suda. S druge strane siguran sam da će se pitanje libijskog druga riješiti na sljedećim sastancima, budući da su sukcesori imali jedan konstruktivan sastanak u Albaniji. Problem će biti i podjela diplomatsko-konzularnih predstavništava", objasnio je Kozarić.
Na narednim sastancima zemlje sukcesori očekuju razmatranje preostalih pitanja vezanih za podjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ, naročito pitanja utvrđivanja stanja i podjele potražnog i dugovnog salda na klirinškim i specijalnim računima Narodne banke bivše SFRJ (osim SSSR-a) i podjela duga bivše SFRJ po libijskom kreditu.
Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, je zaključen u Beču 29. juna 2001. godine, stupio je na snagu 2. juna 2004, nakon njegove ratifikacije od strane svih država sukcesora. Sastavni dio Sporazuma je i aneks “C”, koji reguliše pitanja podele finansijske aktive i pasive bivše SFRJ.
Saradnja centralnih banaka prevazilazi saradnju država: Krgović je rekao da koordinacija centralnih banaka Crne Gore, BiH i Srbije daleko prevazilazi druge segmente saradnje tih zemalja regiona i najavio saradnju pri implementaciji Bečke inicijative, stres testu banaka i harmonizaciji propisa koji se tiču izdavanja licenci za upravne odbore i revizore banaka.
Guverneri Jelašić, Krgović i Kozarić razmijenili su iskustva i stavove o aktuelnoj situaciji i aktivnostima koje su centralne banke preduzele u cilju ublažavanja efekata globalne krize, jačanja povjerenja u bankarski sektor i očuvanja finansijske i makroekonomske stabilnosti.
Krgović i Kozarić potpisali su i Protokol o poslovnoj saradnji u oblasti stručnog usavršavanja zaposlenih, koji CBCG već ima sa Narodnom bankom Srbije.
Iz CBCG su kazali da će centralne banke organizovati međusobne studijske posjete zaposlenih, stručne skupove, prezentacije naučnih radova i dobre prakse i druge zajedničke stručne projekte, u cilju sticanja i prenošenja znanja, ideja i pozitivnih međunarodnih iskustava.
