Makartija je njegova opoziciona stranka – koja sada ima većinu u Predstavničkom domu – nominovala za ovu funkciju, ali na večerašnjem prvom zasjedanju donjeg doma Kongresa on nije dobio dovoljan broj glasova, zbog protivljenja krajnje desnog krila republikanaca, okupljenih u malobrojnom poslaničkom klubu Sloboda.
Iako je, kako navodi BBC, Makarti u posljednji čas dao neke ustupke krajnjoj republikanskoj desnici, ona je ipak odbila da ga podrži, i on je dobio samo 203 glasa dok je za izbor predsjednika neophodno 218.
Ovo je prvi put u 100 godina da stranka sa većinom u nekom domu Kongresa ne uspije da izabere predsjednika tog doma u prvom krugu glasanja.
Makarti je trebalo da na čelu Predstavničkog doma zamijeni predstavnicu vladajuće Demokratske stranke Nensi Pelosi, a ta funkcija je jedna od najvažnijih u američkoj politici – kao i funkcija predsjednika gornjeg doma Kongresa - Senata.
Pošto predsjednik nije izabran u prvom krugu glasanja, postoji mogućnost odlaganja, ali za to je potrebno 218 glasova a nije izvjesno da će pripadnici Demokratske stranke SAD na bilo koji način pomagati republikancima čak i u tome.
Prije tačno jednog veka, 1923. godine, predsjednik Predstavničkog doma izabran je nakon devet krugova glasanja, i nije bilo odlaganja. Još gora situacija bila je 1869. godine – tada je bilo 60 glasanja koja su se rastegla na dva mjeseca.
Nema jasnih pravila šta će Predstavnički dom raditi ako predsjednik ne bude izabran. Kongres može prekinuti rad, a može se i nastaviti sa glasanjem.
Međutim, Predstavnički dom ne može da radi dok glasanje o njegovom predsjedniku ne bude završeno, što znači da ni drugi članovi donjeg doma Kongresa ne mogu položiti poslaničke zakletve.
Kontrolu nad Senatom i dalje drži Demokratska partija SAD, koja je na posljednjim međuizborima povećala svoju minimalnu većinu za jedno senatorsko mjesto. U Predstavničkom domu je izgubila većinu, ali je većina Republikanske stranke vrlo tijesna.
