Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine pokrenuće početkom naredne godine veliki projekat pretvaranja neformalnih naselja u formalna. Za početak, biće realizovan pilot projekat legalizacije 4.000 stambenih jedinica u Baru, rekao je u intervjuu Portalu Analitika ministar uređenja prostora Branimir Gvozdenović.
U Vladi još nemaju preciznu kalkulaciju koliko će država prihodovati takvim projektom, ali je sigurno - s obzirom na to da ima oko 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori - , da je u pitanju iznos od - nekoliko desetina miliona eura.
- Mi znamo finansijske mogućnosti naših građana, te upravo zato tražimo rješenja sa finansijskim institucijama oko obezbjeđivanja povoljnih kredita za legalizaciju njihovih stambenih objekata, objasnio je Gvozdenović, napominjući da će se moći legalizovati isključivo objekti koji su sagrađeni do stupanja na snagu novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (kraj 2008.) i to uz uslov da planska dokumenta takav objekat prepoznaju. Nelegalni objekti izgrađeni nakon tok roka biće, bez izuzetka, srušeni.
- Neće se jednako tretirati objekti izgrađeni na državnom i sopstvenom zemljištu. Osim obaveze naknade uzurpiranog zemljišta i izmjene Zakona o porezu na nepokretnost omogućavaju opštinama da naplate porez za ove objekte i do nekoliko puta veći u odnosu na ostale objekte. Od građana čiji će objekti proći formalizaciju će se očekivati da se budžetski pobrinu oko izdavanja dozvole, sređivanja objekta u smislu njegove seizmičke stabilnosti, izdavanja upotrebne dozvole, kao i plaćanja komunalnih troškova i poreza na nepokretnost, rekao je Gvozdenović za Portal Analitika.
ANALITIKA: Šta predviđa projekat pretvaranja nelegalnih naselja u legalna, i gdje je nađena pravna osnova za realizaciju?
GVOZDENOVIĆ: Osnovu za razvoj ovog projekta upravo smo našli u prostorno-planskoj dokumentaciji. Naime, ukoliko planovi definišu da neformalni objekti nepovratno narušavaju vrijednosti i razvoj datog prostora - objekti će biti uklonjeni i dalje tretirani prema propisanoj proceduri. Međutim, ukoliko se pokaže da to nije slučaj, takav objekat će se planski prepoznati i moraće da prođe jasno definisanu proceduru formalizacije. Ta procedura će uspostaviti sistem ne samo novčanih obaveza vlasnika objekata, već i obavezu rekonstrukcije tog objekta, obezbjeđivanja njegove sigurnosti, adekvatnog priključenja na infrastrukturu i sl.
Moram naglasiti - mogućnost formalizacije dobiće samo oni objekti sagrađeni do stupanja na snagu Zakona o uredjenju prostora i izgradnji objekata! Sve što je izgrađeno nakon ovog roka - biće i dalje automatski tretirano kao objekat za uklanjanje.
Slični procesi rađeni su u Slovačkoj, Češkoj, Turskoj, Portugalu, Španiji, Italiji, Grčkoj, Albaniji, Hrvatskoj i dr. Vlada Crne Gore u dijelu analize međunarodnih iskustava sarađivala je i sa kancelarijom UNDP u Crnoj Gori, kao i sa međunarodnim ekspertima u ovoj oblasti.
ANALITIKA: Koliko će vlasnika nelegalnih objekata koštati legalizacija njegovog objekta?
GVOZDENOVIĆ: Građani koji su neformalno gradili imaće određeno novčano opterećenje. To opterećenje zavisiće od mnogih faktora, a iz toga budžeta će se zatim izvršiti komunalno opremanje prostora, izgradnja objekata od društvenog značaja, poboljšanje kvaliteta života i, konačno, ambijentalnog uređenja tog prostora iz koga je novac došao. Dakle, te usluge izvršiće se upravo na teret nelegalnih graditelja. Dakle, trošak koji neformalni graditelj uloži u regularizaciju statusa podrazumijeva, podizanje vrijednosti, kako njegovog objekta, tako i drugih u okolini. Sa druge strane, upravo plaćanjem komunalnih troškova ovih graditelja, stvoriće se mogućnosti da lokalne samouprave u punom smislu riječi urede i opreme neki prostor, a time će biti na dobiti svi građani.
ANALITIKA: Ima li opasnosti da se time podstakne dalja nelegalna gradnja?
GVOZDENOVIĆ: Nelegalna gradnja u Crnoj Gori ne traje godinama već decenijama. Poznato je da se barata cifrom od oko 100 hiljada takvih objekata. Očekivati da se tih sto hiljada kuća građenih decenijama - od kojih je veliki broj u vlasništvu građana u stanju socijalne potrebe – tek tako ukloni, nije realno. Zato smo pristupili ovakvom rješavanju tog pitanja.
Međutim, jasno smo rekli da se neformalna gradnja, na prostoru koji smo ili ćemo ubrzo jasno definisati planovima, apsolutno neće tolerisati. To smo pokazali kvalifikovanjem bespravne gradnje krivičnim djelom, prenošenjem inspekcijskih nadležnosti na Nacionalne Parkove, grad Podgoricu i Morsko dobro, kao i formiranjem timova tužilaštva, Ministarstva pravde i naših inspekcija.
ANALITIKA: Da li ovaj projekat može predstavljati vjetar u leđa i crnogorskoj građevinskoj operativi, s obzirom na to da će objekti morati da ispune standarde?
GVOZDENOVIĆ: Ovaj projekat ima jedan, osnovni cilj: stvaranje crnogorskog, prepoznatiljivog ambijenta visoke vrijednosti. Time se stvara osnova za značajne investicije u neformalnim naseljima, kako u dijelu rekonstrukcije neformalnih objekata, tako i u dijelu izgradnje infrastrukture i objekata javnih servisa (škole, vrtići, biblioteke...). Nadamo se da će i domaće građevinske kompanije i investitori prepoznati poslovnu priliku.
ANALITIKA: A kako prevazići problem što su najatraktivnija mjesta u Crnoj Gori već zauzeta nelegalnim objektima koji će se sada će se formalizovati: da li je trebalo ići na rušenje kako bi se, makar djelimično, povratila vrijednost prostora?
GVOZDENOVIĆ: Upravo je povraćaj vrijednosti prostora osnovni cilj ovog projekta! Kao što sam rekao, ništa što - prema planskoj dokumentaciji - treba rušiti kako bi se saučuvala vrijednost prostora neće ostati. Sa druge strane: ništa što ne narušava vrijednost i cjelinu prostora a može se iskoristiti - neće se rušiti. Sam koncept je zapravo, vrlo jednostavan. Njegova primjena, sa druge strane, je vrlo zahtjevna i tu ćemo morati da budemo veoma obazrivi, da izbjegnemo bilo kakvu vrstu manipulacije ili zloupotrebe.
ANALITIKA: Da li će se, i kako, građanima nadoknađivati objekat koji eventualno bude srušen?
GVOZDENOVIĆ: Ovo će zavisiti od vrste i statusa objekta i građana. Treba praviti razliku između građana u stanju socijalne potrebe i kojima su ovi objekti mjesta za primarno stanovanje od onih kojima su ovo druge ili treće kuće ili objekti za rentiranje.
Nakon razrade Studije izvodljivosti jasno će, poštujući Bečku konvenciju, biti definisani modeli rješavanja stambenog pitanja lica kojima je to najpotrebnije, a objekat ne može ostati u prostoru. Nema izjednačavanja legalne i nelegalne gradnje. Već sam pomenuo da će se od građana čiji će objekti proći formalizaciju očekivati da se budžetski pobrinu oko izdavanja dozvole, sređivanja objekta u smislu njegove seizmičke stabilnosti, izdavanja upotrebe dozvole, kao i plaćanja komunalnih troškova, poreza na nepokretnost i sl.
ANALITIKA: Koliko se i kako Ministarstvo bori protiv nelagalne gradnje - koliko je ove godine srušeno nelagalnih objekata?
GVOZDENOVIĆ: Naši timovi su, samo u posljednjih osam mjeseci, obavili oko 900 kontrola i srušili oko 65 objekata, a protiv 80 investitora podnešena je krivična prijava. Godišnji izvještaj rada tih timova nalazi se - i nalaziće se uvijek - na na sajtu našeg ministarstva, tako da će svako vrlo lako imati uvid u to kako i koliko kontrolišemo naš dragocjeni prostor. Ekspertske analize na globalnom nivou pokazale su da objekti čiji status je regularizovan dobijaju na vrijednosti i do 50 odsto. Iste analize pokazuju da je uvećanje vrijednosti najčešće veće od uloženog u regularizaciju.
ANALITIKA: Šta će biti sa nelegalnim objektima na Adi Bojani? GVOZDENOVIĆ: Problem gradnje objekata na državnom zemljištu na Adi Bojani, a i šire, ne datira – na žalost - od prije godinu dana, već takvo stanje traje skoro trideset godina. Samim tim, problemu nijesmo mogli pristupiti nikako osim sistemski i sa jasno definisanjim ciljevima i prije svega benefitima države od čitavog posla.
ANALITIKA: Kojim kriterijumima ste se rukovodili da bi riješili problem Ade Bojane?
GVOZDENOVIĆ: Bili smo pred tri izbora: da se ukloni svih 400 objekata, da situacija ostane kao i do sada i da ne plaćaju nikakve obaveze ili da se objekti tretiraju kao privremeni i imaju isti tretman kao svaki kiosk ili štand. Nakon detaljne analize, odlučili smo se za treću opciju, što podrazumijeva naplatu više od milion eura od vlasnika ovih objekata, a u skladu sa cjenovnikom koji formira JP Morsko dobro. Time je uspostavljen sistem obaveza vlasnika objekata. Dakle, ne radi se o trajnom rješenju statusa ovih objekata niti prenamjeni prostora, već su oni samo obuhvaćeni Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, i u skladu sa tim dobili su određene obaveze. Vlasnici tih objekata dužni su da zaključe ugovor za tekuću godinu sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i izmire propisane novčane obaveze, prema utvrđenom cjenovniku. Ugovori se potpisuju na godišnjem nivou. Ukoliko vlasnici objekata ne sklope ugovor sa javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, objekti će biti brisani iz programa privremenih objekata u zoni Morskog dobra i sproveden postupak njihovog uklanjanja.
ANALITIKA: Kada govorimo o tom prostoru, recite - da li su planirane promjene u tenderskom postupku za valorizaciju Velike plaže i Ade Bojane nakon neuspješnog tendera?
GVOZDENOVIĆ: Vjerovatno je integralni razvoj cjelokupne lokacije, u ovom trenutku na svjetskom tržištu kapitala, Velike plaže bio preveliki zalogaj za investitore. Stoga će prvi, možda i najteži zadatak novoformirane Komisije, u čijoj nadležnosti je realizacija projekta Velika plaža i Ada Bojana, biti da na bazi prethodnog iskustva i analize tržišta razmotri i sve druge opcije za realizaciju ovih projekata. Nedavno je savjetnik Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine na projektima turističke valorizacije Velike plaže i Ade Bojane, konsultantska firma PKF (UK) LLP iz Londona prezentovala izvještaj Revidirani pristup programu izgradnje kompleksa Velike plaže (uključujući opis projekta, pitanja razvoja infrastrukture i koncept upravljanja cjelokupnim projektom). Izvještaj je urađen shodno potpisanom Ugovoru i projektnom zadatku, u okviru finansijske podrške Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD).
Predrag ZEČEVIĆ
