Borba protiv krijumčarenja oružja prepoznata je kao jedan od prioriteta u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala – SOCTA 2021, no Crna Gora ni nakon više od 15 godina godina otkako je ratifikovala Protokol UN protiv nedozvoljene trgovine i proizvodnje oružja, njegovih djelova i municije, još uvijek sa njim nije uskladila svoje krivično zakonodavstvo.
To je pokazala analiza sprovođenja tog protokola, koji je dio Konvencija Ujedinjenih nacija protiv tansnacionalnog organizovanog kriminala, a koju je kao konsultant Kancelarije UN za drogu i kriminal (UNODOC) - Globalni program za vatreno oružje, radio advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran prof. dr Miloš Vukčević.
On u razgovoru za Pobjedu naglašava da je važno istaći da je u oktobru 2020. godine započet Mehanizam za pregled primjene Konvencije UN protiv organizovanog kriminala i njenih protokola, kojim pregledom je obuhvaćena i Crna Gora, kao strana ugovornica.
"Ohrabruje činjenica da je još prošle godine radna grupa tadašnjeg Ministarstva pravde pripremila Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji je u potpunosti usklađen sa Protokolom UN o oružju, pa očekujem da ministar Marko Kovač isti dostavi Vladi radi utvrđivanja Prijedloga zakona i njegovog upućivanja Skupštini na usvajanje. Ne smije se dozvoliti da Crna Gora bude negativno ocijenjena prilikom pregleda primjene Konvencije UN protiv organizovanog kriminala i njenog Protokola o oružju", naglašava Vukčević.
KAZNENA POLITIKA
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju Crna Gora, kriminalna djelatnost vezana za oružje dominantno je kodifikovana u članu 403 Krivičnog zakonika pod nazivom „Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“, dok ne propisuje krivična djela nedozvoljena trgovina oružja, nedozvoljena proizvodnja oružja, kao ni falsifikovanje ili uklanjanje oznaka na vatrenom oružju, kako je to propisano odredbama člana 5 Protokola UN o oružju.
"Obaveza je Crne Gore, kao članice UN, koja je ratifikovala Protokol UN o oružju 2006. godine, da uskladi svoju nacionalnu legislativu sa odredbama ovog protokola", kategoričan je Vukčević.
On ističe da do sada nije bilo ni jedne optužnice ili presude za krivično djelo nedozvoljena trgovina oružjem, niti je moglo biti, jer to djelo nije ni propisano našim Krivičnim zakonikom.
Sve istrage koje su se vodile za oružje prekidaju se i kvalifikuju po članu 403 KZ „Nedozvoljeno držanje oružja“, bez vođenja dalje istrage vezano za trgovinu oružjem, naglašava Vukčević.
On kaže da je, na osnovu analize sudske prakse 2015-2020. vidljivo da je bilo slučajeva da se pojedincima stavljaju na teret dva krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja, ali da su kazne bile daleko ispod zakonskog minimuma - jedinstvene kazne od šest ili čak četiri mjeseca.
"Ukoliko se uporede krivična djela neovlašćena proizvodnja i promet droga (čl. 300 KZ) i trgovina ljudima (čl. 444 KZ), dakle djela koja su po stepenu društvene opasnosti ista kao i djela vezana za trgovinu oružjem, odmah se uočava da su propisane kazne za oružje značajno blaže, dok naš Krivični zakonik ne prepoznaje trgovinu oružjem, niti kvalifikovani oblik - organizovana mreža preprodavaca, kao kod krivičnih djela vezanih za oružje i droge", navodi Vukčević.
Crna Gora je, kako kaže, uskladila krivično zakonodavstvo sa Protokolom o drogama i Protokolom o trgovini ljudima, ali se na Protokol UN o oružju potpuno zaboravilo, a to će pitanje biti aktuelno kada se završi rat u Ukrajini pa velika količina oružja koja zaostane bude predmet krijumčarenja od organizovanih kriminalnih grupa.
ŠTO KAŽE PROTOKOL
Shodno članu 5 Protokola UN o oružju, svaka država članica treba da usvoji takve zakonodavne i ostale neophodne mere, kako bi se kao krivično djelo kvalifikovale određene kriminalne radnje, kada se izvrše sa umišljajem.
To su nezakonita proizvodnja vatrenog oružja, njegovih djelova, sklopova i municije; nezakonit promet vatrenim oružjem, njegovim djelovima, sklopovima i municijom i falsifikovanje ili nezakonito brisanje, uklanjanje ili promjenu oznaka na vatrenom oružju.
Shodno definiciji nezakonite proizvodnje oružja iz člana 3 Protokola, postoje tri obavezujuća krivična djela vezana za nezakonitu proizvodnju oružja, njegovih djelova, sklopova i municije koja shodno članu 5 Protokola, sve države ugovornice, pa i Crna Gora moraju propisati u svom zakonodavstvu.
To su proizvodnja ili sklapanje oružja od djelova i sklopova koji su nezakonito pribavljeni; proizvodnja ili sklapanje oružja bez licence ili dozvole izdate od nadležnih vlasti države članice gdje se vrši proizvodnja ili sklapanje i proizvodnja ili sklapanje oružja bez označavanja vatrenog oružja prilikom njegove proizvodnje.
"Cilj navedenih odredbi Protokola, odnosno navedenih krivičnih djela je da se osnovni zahtjevi (uslovi) u pogledu uvoza, izvoza i transporta oružja ne zaobiđu proizvodnjom njegovih djelova i sklopova i njihovim izvozom, prije nego što budu sklopljeni u finalni proizvod, da se proizvodnja vatrenog oružja ne odvija tajno bez odobrenja/licence nadležnog organa i da se prilikom proizvodnje oružja vrši njegovo uredno označavanje kako bi se moglo obezbijediti njegovo praćenje", kaže Vukčević.
On podsjeća da je nedozvoljena trgovina oružjem, čija definicija je propisana Protokolom, uvela obavezu za države ugovornice da inkriminišu još dva krivična djela koja su povezana sa nezakonitom trgovinom oružja.
Svaki međunarodni transport, sa teritorije jedne na teritoriju druge države, oružja, njegovih djelova, sklopova i municije bez zakonitog izdatog odobrenja i svaki međunarodni transport oružja koje nije označeno u skladu sa Protokolom.
"Naime, kao nedozvoljena trgovina oružja, shodno Protokolu, označava se svaki uvoz, izvoz, nabavka, prodaja, isporuka, premještanje ili transport vatrenog oružja i njegovih djelova, sklopova i municije, sa teritorije ili preko teritorije jedne države članice na teritoriju druge države članice, u slučaju da jedna od tih država to nije odobrila u skladu sa uslovima ovog protokola, ili ukoliko vatreno oružje nije označeno u skladu sa protokolom", kaže Vukčević.
(NE)USKLAĐENOST
Prema njegovim riječima, u crnogorskom Krivičnom zakoniku, u članu 403 kojim se propisuje „Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“ inkriminišu se sljedeće radnje: neovlašćena izrada, prodaja, nabavka, razmjena, nošenje ili držanje oružja, municije ili eksplozivnih materija, propisujući za ove kriminalne radnje kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine.
"Takođe, u stavu 2 ovog člana inkriminišu se radnje: neovlašćeno držanje, nošenje, izrada, popravljanje, prerađivanje, prodaja, nabavljanje, razmjena, prevoženje ili na drugi način stavljanje u promet vatrenog oružja, municije, eksplozivne materije, rasprskavajućeg ili gasnog oružja čije držanje je građanima zabranjeno. Za ovaj oblik krivičnog djela propisana je strožija kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", navodi on.
Prema njegovim riječima, u slučaju kada je u pitanju kvalifikovaniji, odnosno teži oblik ovog krivičnog djela, odnosno ako je predmet djela veća količina oružja ili sredstava, ili je u pitanju oružje ili druga sredstva velike razorne moći, stavom tri ovog člana propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina.
"Dakle, upoređivanjem relevantnih odredbi UN Protokola o oružju sa samim članom 403 KZ jasno se može zaključiti da postoji neusklađenost, odnosno da Crna Gora nije sprovela svoju obavezu i u svoje nacionalno zakonodavstvo u potpunosti implementirala odredbe člana 5 Protokola", navodi Vukčević.
Prema njegovoj analizi, nedozvoljena trgovina oružjem nije inkriminisana u Krivičnom zakoniku i usklađena sa relevantnim odredbama Protokola UN o oružju, bez obzira što se u članu 403 propisuju kao kažnjive radnje prodaje, razmjene i nabavljanje oružja.
"Naime, neusklađenost se ogleda u činjenici da crnogorski KZ ne kriminalizuje međunarodni transport nelegalnog oružja, njegovih sklopova, djelova i municije, posebno radnje učinioca koje se odnose na uvoz, izvoz, transfer, dostavku, zadržavanje oružja, njegovih djelova, sklopova i municije", kaže Vukčević.
KRIVIČNI POSTUPAK
On navodi da su krivična djela trgovine drogama, ljudima i oružjem djela slične težine i opasnosti po društvo, posebno uzimajući u obzir posljedice koje ostavljaju i međusobnu povezanost njihovih učinilaca, koji su nerijetko pripadnici istih ili međusobno povezanih kriminalnih grupa i čije rute krijumčarenja se prepliću.
"Crna Gora je izgradila dobro materijalno i procesno zakonodavstvo kojim je uspjela da kriminalizuje veliki broj radnji i aktivnosti koje preduzimaju učinioci krivičnih djela trgovine drogama i ljudima, kao i da razvije sredstva (alatke) za efikasno sprovođenje istraga u cilju otkrivanja i gonjenja učinilaca ovih djela", naglašava Vukčević.
Međutim, kada su u pitanju krivična djela vezana za nedozvoljenu trgovinu oružjem, situacija je značajno drugačija, navodi on.
"Nedostaje jasna i usklađena sa UN Protokolom o oružju inkriminacija ovih djela u Krivičnom zakonu, propisi o određivanju vrste i visine krivične sankcije ne odgovaraju svrsi opšte i specijalne prevencije, dok je opseg primjene mjera tajnog nadzora i drugih alatki za pribavljanje dokaza propisanih Zakonikom o krivičnom postupku značajno ograničen kada su u pitanju krivična djela nezakonite trgovine oružjem", kaže Vukčević.
On objašnjava da u krivičnom postupku ne postoji razlika u postupanju između oružja sa uklonjenim/izbrisanim oznakama i oružja sa legitimnim - fabričkim oznakama, već se zbog nedostatka kriminalizacije, na jednak način postupa bez obzira da li oružje ima fabričke oznake ili su oznake uklonjene ili izmijenjene.
"Upravo takvi slučajevi, u kojima se otkrije oružje čije su oznake mijenjane ili uklonjene, ukazuju da je najčešće u pitanju nezakonita trgovina oružjem, da taj komad oružja dolazi sa crnog tržišta. Takav slučaj se ne bi smio podvesti pod klasično krivično djelo iz člana 403 KZ i imati isti status kao da je u pitanju oružje sa zakonskim fabričkim oznakama, a za koje učinilac ne posjeduje dozvolu za držanje i nošenje", naglašava Vukčević.
NELOGIČNOSTI
Primjera radi, dodaje on, učinilac koji je ilegalno prodao pištolj sa uklonjenim oznakama i koji ranije nije osuđivan će najvjerovatnije dobiti uslovnu osudu, uzimajući u obzir da je članom 403 (1) KZ propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, pravila o ublažavanju kazne, dosadašnju sudsku praksu, kao i činjenicu da ne postoji posebno krivično djelo uklanjanje i brisanje oznaka sa vatrenog oružja.
"Ovako blaga kazna ne služi svrsi kažnjavanja. Takođe, član 403 KZ ne razlikuje držanje od nošenja oružja, pa se ne pravi razlika da li je učinilac krivičnog djela nosio oružje na javnom mjestu ili ga držao u kući. Obje radnje biće podvedene pod isto krivično djelo iz člana 403 - nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Uzimajući u obzir da je propisana kazna za osnovni oblik djela od 3 mjeseca do 3 godine, to pokušaj ovog krivičnog djela nije kažnjiv. Takođe, u ovom članu ne inkriminišu se djelovi oružja, pa se državni tužioci i sudovi pozivaju na Zakon o oružju koji pod oružjem podrazumijeva i djelove oružja, što otežava primjenu zakona u njihovom svakodnevnom radu", navodi Vukčević.
Ono što je, prema njegovom mišljenju, takođe legislativni nedostatak jeste činjenica da su članom 403 st. 1 KZ propisane/inkriminisane sve nedozvoljene radnje i aktivnosti vezane za oružje, poput izrađivanja, prodaje, nabavljanja, razmjene, nošenja ili držanja vatrenog oružja, dok su stavom 2 dodate još dvije radnje: prerađivanje i popravljanje, ali u odnosu na oružje čije držanje je građanima zabranjeno.
"To je bez ikakvog logičnog reda i razdvajanja, što otežava nadležnim organima da pravilno prikupljaju i vode statističke podatke o načinima izvršenja krivičnih djela povezanih sa nezakonitom trgovinom oružja. Dakle, načini izvršenja ovih krivičnih djela bi trebalo biti jasno razdvojeni u okviru posebnih odredbi Krivičnog zakonika", kazao je Vukčević.
Prema njegovom mišljenju, neophodno je inkriminisati nezakonitu trgovinu oružjem i mijenjanje ili uklanjanje oznaka na oružju kao posebne radnje krivičnih djela. Takođe, dodaje, potrebno je postrožiti kazne za krivična djela vezana za oružje, dok je za krivično djelo nezakonite trgovine/prometa oružjem potrebno uvesti kaznu zatvora u trajanju od najmanje tri godine, kao što je to propisano za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i trgovine ljudima.
"Naime, za razliku od krivičnih djela trgovine ljudima i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga koji poznaju izvršenje ovih djela na organizovan način od strane više lica posrednika ili mreže preprodavaca, krivično djelo iz čl. 403 KZ ,,nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“ ne poznaje ovaj najteži oblik djela koji se vrši putem posrednika ili mreže preprodavaca. To znači da će i u slučaju kada je riječ o trgovini oružjem na organizovan način, od strane više lica, odnosno organizovane mreže preprodavaca, tužilac kvalifikovati djelo pod član 403 KZ kao da je u pitanju osnovni oblik djela. Dakle, kao i kod krivičnih djela trgovine drogama i ljudima, obavezno je uvesti teži (kvalifikovaniji) oblik krivičnog djela, u slučaju kada je djelo izvršeno od strane više lica na organizovan način", rekao je Vukčević.
On ukazuje i na činjenicu da je i pored toga što je još 2015. godine donešen Zakon o oružju, koji je u čl. 71 propisao da će se način proizvodnje oružja i municije urediti posebnim zakonom, još uvijek nije donešen takav zakon, pa je ta oblast ostala neregulisana.
Vukčević je u analizi koju je radio za potrebe UNDOC kancelarije predložio da se inkriminišu kao krivično djelo štampa 3D oružja, kao i posjedovanje ili kontrola 3D nacrta i softvera za proizvodnju oružja.
"Ovo oružje se proizvodi putem 3D štampača i sve više je prisutno u svijetu, posebno u Americi i Australiji, ali i u Evropi i pitanje je dana kada će početi da se koristi i u Crnoj Gori, pa ga je potrebno inkriminsati", zaključuje Vukčević.
Za metak 31 dan zatvora, a zaautomatsku pušku - uslovna osuda
Uz Analizu o implementaciji Protokola UN o oružju u krivično zakonodavstvo Crne Gore, rađena je i zbirka 25 presuda krivičnih djela vezanih za oružje za period 2015-2020. godine iz kojih se može vidjeti da su crnogorski sudovi u najvećem broju slučajeva izricali uslovne osude, rad u javnom interesu ili kazne daleko ispod zakonskog minimuma, čak i u slučajevima kada je u pitanju oružje čije držanje je građanima zabranjeno, što navodi na zaključak da je praksa sudova isuviše blaga kada su ova krivična djela u pitanju, tvrdi Vukčević.
"Tako u jednom slučaju imamo izrečenu uslovnu osudu, iako je okrivljeni koji je ranije osuđivan neovlašćeno držao automatsku pušku, čije držanje je građanima zabranjeno i za koje djelo je zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina", kazao je Vukčević.
Prema njegovom mišljenju, pored činjenice da je kaznena politika crnogorskih sudova isuviše blaga, karakteriše je i neujednačenost. Tako je, na primjer, u jednom slučaju okrivljeni samo zbog držanja jednog metka osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 31 dan, dok je u slučaju držanja automatske puške već ranije osuđivano lice dobilo mjeru upozorenja – uslovnu osudu.
Vukčević navodi da je u jednom predmetu iz 2021. godine okrivljenom čak izrečena jedinstvena kazna u trajanju od 4 mjeseca za dva krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo neovlašćeno držanje veće količine oružja iz člana 403 st. 3 KZ, za koja djela je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.
"Problem u praksi stvara i formulacija „veća količina oružja“ data u članu 403 Krivičnog zakonika koja je različito tumačena od pojedinih sudova. Tako je u jednom slučaju sud smatrao da veću količinu oružja predstavljaju dva pištolja, dok u drugom slučaju više paketa eksploziva i municije nije smatrao „većom količinom oružja“", naveo je Vukčević.
