Kao primjer on je naveo da je u Beogradu nedavno izašla publikacija Evropskog pokreta, kako kaže, svojevremeno "simbola najviše građanske svijesti u Srbiji tokom najtežih vremena", koja jasno govori da treba učiniti sve da se umanji uticaj novonastale nacije u Crnoj Gori, Crnogoraca.
- Kada se to štampa u građanskom dijelu Srbije, onda vam je jasno da ta politika nije u povlačenju, nego da samo mijenja na modalitetu, ali sa istim stepenom namjere i destruktivnosti. Izvorište je u nesposobnosti da se u svojim državama napravi demokratija. A kada nemate demokratiju u svojoj državi, morate da se bavite nacijom – kazao je on i dodao da se tada „izvoze ideje iz XVIII i XIX vijeka, kao i ideje četničkog pokreta“.
Krivokapić dalje potvrđuje da Srbija u ovom trenutku ne može imati teritorijalne pretenzije prema BiH i Crnoj Gori, i pojašnjava situaciju vezanu za prvi referendum, 1992. godine:
- Crna Gora je bila satelitska država, formalno nezavisna država. Tada je pisalo u pitanju da li Crna Gora želi da ostane u zajednici sa Srbijom i sa drugim državama koje to budu htjele. To je ta logika - stvoriće se centralna država i sateliti oko nje, sa dominantnim uticajem Beograda. Nema tu ništa novo. Tu partituru mi u Crnoj Gori slušamo već 150 godina. U istorijskom iskustvu nema promjene.
Predsjednik parlamenta je skrenuo pažnju da je takva politika prema Crnoj Gori pokrenuta nakon Drugog svjetskog rata.
- Zato je Crna Gora dobila posljednja univerzitet na Balkanu, poslije Prištine. Zemlja u kojoj je štampana prva knjiga Južnih Slovena je posljednja dobila visokoškolske institucije. Nema ništa novo u elitama koje se bave okruženjem. Zato je takva politika pogubna. Destrukcija i mržnja se uvijek vraćaju, a na tvorca možda čak i po najjače.
Poređujući BiH i Crnu Goru, kada je uticaj Beograda u pitanju, Krivokapić je kazao da je Crnoj Gori „u mnogočemu lakše, jer ima milenijum dugu državnost“. On dodaje i da je podjela u Crnoj Gori je „nametnuta izvana“, kao i da je podejla na Srbe i Crnogorce - politička podjela.
- Crna Gora ima jaku posvećenost svojih manjinskih naroda državi. Sve to čini korpus veće obrambene snage prema bilo kojoj agresiji, posebno prema velikosrpskoj agresiji, koja je kontinuirana.
Krivokapić takođe ističe da je crnogorska Skupština usvojila Ustav dvotrećinskom većinom osam mjeseci nakon referenduma.
- I kada su naša unutrašnja neslaganja najveća, mi podržimo konsenzus u trenutcima kada je to bitno – zaključio je on u intervjuu za radio Slobodna Evropa.
