Društvo

Krivokapić: Srebrenicu nikad ne treba zaboraviti

Izvor

Skup povodom tog, kao i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine održan je danas u Spomen parku Pobrežje u Podgorici, gdje je organizovano odavanje pošte žrtavama sa porukom »Da se ne ponovi«.



U Srebrenici su u julu 1995. jedinice Vojske Republike Srpske predvođene generalom Ratkom Mladićem, ubile preko osam hiljada Bošnjaka iz Podrinja.



Forum Bošnjaka se, prema riječima

Huseina Tuzovića

, od početka pridružio obilježavanju datuma, a ove godine inicirao zajednički skup sa prevashodnim ciljem jačanja i afirmacije antifašističke i ukupno civilizacijske svijesti, koja nikad više ne bi dozvolila da se zločini dogode.



»Jer, ukoliko zaboravimo, sami ćemo biti odgovorni za sve ono što se dogodilo i što se, u slučaju zaborava, može ponoviti«, rekao je Tuzović.



Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić rekao je da je pred svim društvima na zapadnom Balkanu pitanje jesu li blizu da shvate razmjere i besmisao zločina i koliko je teška bratoubilačka borba.



»Zločin je onamo gdje se ćuti o zločinu, kod onih koji ne žele da se bore protiv zločina, zločin je, iznad svega, ne govoriti o tome koliko možemo pogriješiti«, naveo je on, javlja Mina.



Prema njegovim riječima, sad smo u vremenu kad pravimo dvije greške.



»Jedna kaže nemojmo se osvrtati nazad, gledajmo samo u budućnost, druga kaže osvrnimo se nazad i nađimo tu sve odgovore za budućnost. I obje imaju istu grešku – misle da smo mi bolji od naših predaka, jer oni su griješili. Mi griješimo i griješićemo«, rekao je Krivokapić.



Prema njegovim riječima, treba vidjeti prošlost i nikad ne zaboraviti Srebrenicu, simbol, kako je rekao, zla koje mi bratski južnoslovenski narodi jedni drugima možemo uraditi.



Crna Gora je, kako je kazao, opstala, ne zato što je uvijek znala raditi prave stvari, već zato što je znala gledati u oči i svojoj sramoti.



»I to je naša veća snaga od drugih. To je naša sposobnost da budemo i čojstvo, da branimo druge od sebe i junaštvo, da branimo sebe. I zato je Crna Gora proglasila ovaj dan Danom sjećanja na sve žrtve svih naroda, južnoslovenskih i albanskog naroda, koje je zakačila ista zapadnobalkanska sudbina«, naveo je on.



Zato je, dodaje on, Crna Gora mjesto reintegracije južnoslovenskih prostora i zapadnog Balkana.



Predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori,

Alberto Kamarata,

rekao je da ovaj region još pati zbog zavještanja iz prošlosti.



»Ali naša zajednička dužnost je da mladim generacijama damo zavještanje mira i prosperiteta. Važno je da osiguramo da učimo o istoriji kakva je bila, a ne o onakvoj kako bi drugi voljela da bude«, dodao je on.



Prema riječima Kamarate, treba zapamtiti da je u srži EU projekat mira, dodajući da bez uzajamnog poštovanja, tolerancije i pomirenja ne bi bilo Unije.



Zbog toga je, smatra on, za zemlje regiona važno da nastave svoj put ka EU. »Zato je važno, u ovom kontekstu, da zemlja poput Crne Gore može biti primjer tolerancije i harmonizovanih odnosa«.



Kamarata je kazao da je odgovornost za zločine ustanovljna međunarodnim i domaćim sudovima, ali navodi da je zajednička dužnost omogućiti da se ovo nikad ne desi u budućnosti.



Potpredsjednik Skupštine

Rifat Rastoder

poručio je da su svi danas zajedno tu, i da će biti svakog 11. jula, i zbog onih koji su na bilo koji način učestvovali u zločinu.



»Učinićemo sve što je u našoj moći da oni do kraja budu razobličeni i privedeni sudu pravde«, rekao je on.



Rastoder je ocijenio da je donošenjem Rezolucije Evropskog parlamenta i njenim prihvatanjem u Skupštini, kao i podizanjem spomen-obilježja u parku Pobrežje, učinjen značajan korak u tom pravcu.



»Ali ipak, ni izbliza doovljan – niti u Crnoj Gori, niti u regionu, niti u EU, kako za mirnu savjest, tako ni za mirniju i prosperitetniju budućnost potomaka. Ko to zaboravi, rizikuje da sam sebe svrsta među krivce«, naveo je on.



Rastoder je zahvalio Savjetu Glavnog grada zbog jednoglasne podrške inicijativi da se ulica neposredno do Spomen parka nazove imenom

Srđana Aleksića

iz Trebinja.



»Riječ je o mladiću koji je tih tragičnih, prvih devedesetih minulog vijeka, poput junaka iz Primjera čojstva i junaštva Marka Miljanova, uspio odbraniti sugrađanina druge nacionalnosti od ostrašćenih ratnika svoje nacionalnosti, ali je sam svoje visokocivilizacijsko djelo morao platiti sopstvenim životom«, pojasnio je on.



Prema njegovim riječima, upravo, između ostalog i zbog toga, »mi danas nijesmo ovdje ni zbog kakvih uskonacionalnih, političkih ili ličnih interesa«.



Predsjednik SUBNOR-a

Ljubo Sekulić

naveo je da su nedavni događaji kod nas pokazali da istorija nije učiteljica života i da se ponavlja.



»Dokaz tome je Srebrenica u kojoj se desio zločin kakav čovječanstvo ne pamti, masakr nevinih ljudi, žena i djece«, rekao je Sekulić.

foto: crnogorskapartija.rs

Portal Analitika