Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke pitao je Krivokapića kada Vlada planira da zvanično otvori i pusti u funkciju granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon, dok poslanika Albanske koalicije Jednoglasno, Fatmira Đeku interesuje koliko je do sada Vlada imenovala funkcionera i koliko je njih iz redova manjinskih naroda a posebno Albanaca.
Krivokapić je kazao da Vlada ima jasan stav i da na svim mjestima želi da ima integralni granični prelaz.
''Ako ljudima omogućiute da jednostravno prolaze i ljudi i roba i kapital, pospiješičete investicije. Crna Gora ima najveći potencijal na sjeveru i prirodne ljepote sjevera su neiskorišćene'' rekao je on.
Krivokapić je kazao da je ovaj granični prelaz, jedno od najznačjnih pitanja vlade i MUP, kako je rekao, već duže vrijeme to razmatra. Kazao je da ne može da govori o rokovima, ali je naglasio da će ovaj granični prelaz biti jedan od prioriteta Vlade.
Kako je dodao Crna Gora ima najveći potencijal na sjeveru.
Ibrahimović je rekao da nije zadovoljan odgovorom, ali je, kako je rekao, zadovoljan iskrenošću.
Bogdanović: RTCG plasira brutalne laži, Savjet će uskoro biti smijenjen
Predsjednik Kluba poslanika “Demokrate-Demos-Mir je naša nacija” Boris Bogdanović pitao je Krivokapića koje je sve mjere Vlada preduzela na poboljšanju uslova života i standarda penzionera, prosvjetnih radnika, zdravstvenih radnika, malih preduzetnika, lica na Zavodu za zapošljavanje i drugih društvenih grupa.
Bogdanović je kazao i da je prethodna Vlast opustošila zemlju, da je RTCG pod kontrolom Demokratske partije socijalista, te da su ostavili zemlju nespremnom da se bori sa koronavirusom.
Rekao i je i da su brutalne laži koje plasira RTCG, navodeći da će Savjet RTCG biti smijenjen u narednih nekoliko dana.
Krivokapić kazao je da je nepredvidiva dinamika trajanja pandemije COVID-19 dovela kompletno crnogorsko društvo, kako građane, tako i privredu u izuzetno tešku situaciju.
“Ali to nije jedini problem. Prošle godine, mi smo imali samo 15 odsto turističke sezone. Da li je to rezultat ove Vlade ili naših prethodnika? Zašto se to ne pitamo? Upravo na tom fonu, koji je vezan za posljedice koje ostavlja COVID da bi sačuvali i očuvali dostojanstvo građana i koliko toliko obezbijedili funkcionisanje privrede, mi smo napravili dva paketa mjera; prvi, koji je važio do kraja marta i drugi, koji važi od početka aprila. Ta podrška je namijenjena najranjivim kategorijama stanovništva, a to je najveći broj građana Crne Gore; podrška održavanju nivoa zaposlenosti i novom zapošljavanju; pospješivanje likvidnosti privrednih subjekata; stvaranje uslova za povećanje broja turista; stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda”, rekao je Krivokapić.
Ne dovodi se u pitanje opredjeljenost Vlade kada je u pitanju razvoj sjevera
Poslanica liste “Crno na bijelo” Suada Zoronjić navodi da će sredstva koja je Vlada planirala predlogom budžeta za ovu godinu usporiti, ako ne i “zaustaviti započete infrastrukturne projekte u Bijelom Polju”.
“Da li na taj način afirmišete i pospješujete razvoj sjevera i da li je to u skladu sa strategijom regionalnog razvoja? Da li namjeravate da uskoro posjetite Bijelo Polje i upoznate se sa dinamikom realizacije infrastrukturnih projekata i njihovim značajem za stanovništvo Bijelog Polja i sjevera Crne Gore”, pitala je Zoronjić.
Krivokapić kazao je da je Strategija regionalnog razvoja Crne Gore istekla 2020. godine, a kako aktivnosti na izradi iste nažalost nijesu započete prethodne godine, Ministarstvo ekonomskog razvoja je za ovu godinu planiralo intenziviranje aktivnosti na kreiranju ovog značajnog dokumenta.
„Tačnije, proces izrade je već započet, a u planu je da dokument bude finalizovan krajem tekuće ili početkom sljedeće godine. Sveobuhvatnost politike regionalnog razvoja zahtijeva širok proces konsultacija sa ostalim državnim institucijama, lokalnim samoupravama, predstavnicima privrede, biznis zajednicom, naučno-istraživačkim institucijama i NVO sektorom, pri čemu ćemo posebno insistirati na saradnji sa lokalnim samoupravama. Cilj je da se lokalne potrebe i prioriteti integrišu u regionalne, odnosno nacionalne prioritete razvoja“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića na pitanje Suade Zoronjić iz Kluba poslanika „Crno na bijelo“.
Premijer je istakao da se u Sjevernom regionu i dalje najviše ulaganja realizuje za projekte održivog rasta, tj. primarno na saobraćajnu infrastrukturu, a zatim i na projekte u oblasti energetike, poljoprivrede i zaštite životne sredine.
„Shodno stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave, opština Bijelo Polje je prema posljednjem obračunu napredovala sa 19. na 17. mjesto na listi svih JLS, sa indeksom razvijenosti 64,78, čime spada u kategoriju manje razvijenih lokalnih samouprava. Nadam se da ćemo našim daljim aktivnostima u kontekstu politike regionalnog razvoja, doprinijeti pobošanju ovog indeksa, konkretno opštine Bijelo Polje, kao i indeksa ostalih opština, sa prioritetom na opštine Sjevernog regiona“, saopštio je predsjednik Vlade.
Premijer Krivokapić je govoreći o infrastrukturnim kapitalnim projektima u Bijelom Polju – Ski centar Cmiljača, na Bjelasici i Đalovića pećina u Bistrici, kazao da bi trebalo napomenuti da ovi projekti datiraju još iz 2015. godine i do danas nijesu završeni. Krivokapić je rekao da do danas imamo ulaganja sa ugovornim obavezama u iznosu preko 18 miliona eura, bez uračunatih 1,58 miliona eura za osnježavanje staza za drugu fazu projekta.
„Dalje, Investicionim elaboratom je predviđena izgradnja četvorosjedne žičare (Z9) koja kreće iz planiranog budućeg planinskog naselja Cmiljača. Međutim, počelo se sa realizacijom žičare Z7 koja se nalazi na drugoj lokaciji, a koja nije tretirana Investicionim elaboratom, a nakon postignutog sporazuma između Direkcije javnih radova i Opštine Bijelo Polje. Vrijednost te žičare je skoro 8 miliona eura, čiji rad se ne može provjeriti jer nema elektrosnabdijevanja, nemamo još uvijek završenu saobraćajnicu kojom bi se moglo doći do žičare“, saopštio je premijer.
Predsjednik Vlade je istakao da se nije ispoštovao predloženi prioritet gradnje ski centara na prostoru Bjelasice i Komova prema Prostornom planu posebne namjene Bjelasica i Komovi, niti se ispoštovao predloženi prioritet gradnje žičara u Ski centru „Cmiljača“.
„Kada je riječ od Đalovića pećini treba istaći da je kapitalnim budžetom za 2014, 2015 i 2016. godinu za ovaj projekat predviđeno ukupno oko 500 hiljada eura, dok je predlogom budžeta za 2021. godinu predviđeno ulaganje u iznosu od 2.504.040 eura. Takođe, treba istaći da za ovaj projekat nije rađen investicioni elaborat, već je pripremljeno urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje predstavljalo osnovu za iniciranje uređenja, izgradnje i valorizacije prostora Đalovića klisure. S obzirom na to da nije bilo investicionog elaborata, plan radova je definisan na osnovu pomenute Prethodna studije opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine i završetak radova je bio planiran u 2021. godini. Međutim, na osnovu podataka iz Uprave javnih radova, za očekivati je prolongiranje završetka svih radova na projektu Đalovića pećine“, kazao je premijer.
Premijer je kazao da, kada je u pitanju predlog kapitalnog budžeta za 2021. godinu, treba napomenuti da su za projekte koji se realizuju kroz program „Unapređenje turistčke ponude“ predviđena izdvajanja u iznosu od 8.482.088 eura.
„Od sredstava koja su planirana da se kroz program „Unapređenja turističke ponude“ ulože na sjever u 2021. godini, 30,1% sredstava se odnosi na projekte u opštini Bijelo Polje, odnosno projekat valorizacije Đalovića pećine i izgradnju ski centra Cmiljača. Dakle, 18% sredstava je planirano iz Predloga kapitalnog budžeta samo za unapređenje turističke ponude na sjeveru i izgradnju skijaške infrastrukture, a predloženim budžetom su predviđena ulaganja na sjeveru i u projekte očuvanja životne sredine, zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja, u projekte obrazovnog sistema i sporta, u lokalnu putnu infrastrukturu, itd. Dakle, ne dovodi se u pitanje opredijeljenost Vlade Crne Gore kada je u pitanju razvoj našeg sjevera a samim tim i posjeta pomenutoj opštini“, zaključuje se u odgovoru premijera Krivokapića.
