Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković ocijenio je za Pobjedu da ne čudi što Vlada Zdravka Krivokapića ni tri sedmice od početka vojne agresije na Ukrajinu još nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, podsjećajući da njegova partija od početka ukazuje da premijer i njegov tim ne služe interesima Crne Gore.
DPS, kako je rekao, od 4. decembra 2020. godine, kada je formirana Vlada, upozorava na njen karakter i ciljeve.
NE SLUŽI DRŽAVNIM INTERESIMA
"Od početka jasno ukazujemo da je to vlada koja ne služi interesima Crne Gore, već interesima onih uz čiju je pomoć instalirana. Tu u prvom redu mislim na krugove koji zagovaraju politiku velikosrpskog nacionalizma, a među kojima je, nažalost, i državni vrh Republike Srbije", istakao je Eraković.
Dodao je da tu spada i Srpska pravoslavna crkva koja je, kako je rekao, osnovni instrument u rukama onih koji žele realizaciju projekta „srpskog sveta“ u regionu Zapadnog Balkana.
"Sve ono na šta u vezi sa tim upozoravamo godinama unazad, potvrđeno je sada i kroz Rezoluciju Evropskog parlamenta. Zato nemam dilemu da je bilo ljekovito to što smo štetočinsku Vladu uspjeli da smijenimo u Skupštini Crne Gore, na demokratski i institucionalan način" poručio je Eraković.
Potpredsjednik DPS-a smatra da je sada potrebno intenzivno raditi kako bi Crna Gora što prije dobila odgovornu, kompetentnu i bezuslovno proevropski orjentisanu vladu.
"Koja će se uhvatiti u koštac sa svim naslijeđenim problemima i povratiti mukotrpno građenu reputaciju Crne Gore kao pouzdanog partnera u međunarodnoj javnosti", kazao je Eraković.
Naglasio je da u novoj vladi nema mjesta onima koji ne prihvataju takva programska načela i poručio da u tom slučaju ne računaju na podršku DPS-a.
LAŽNO EVROPEJSTVO
Iz Građanskog pokreta Ura juče su saopštili da to što Vlada još nije donijela odluku o uvođenju sankcija Rusiji predstavlja ,,tužni pokazatelj lažnog i deklarativnog evropejstva“, što je, kako su naveli, i najbolji argument zbog čega je morala da ode.
Vlada, kako su naveli, izbjegava da stavi na dnevni red navedenu odluku, zbog toga što su, prema nezvaničnim informacijama, ministarke Vesna Bratić i Jelena Borovinić-Bojović, kao i ministri Ratko Mitrović i Aleksandar Stijović najavili premijeru da će biti protiv usvajanja odluke, dok će njihove kolege Jakov Milatović i Milojko Spajić biti uzdržani.
"Ovakvim djelovanjem odlazeće Vlade, već oličene u novoformiranoj Spajićevoj političkoj partiji, srozava se i gazi međunarodni ugled Crne Gore i njen proces evropskih integracija", istakli su iz Ure.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković ocijenio je da ovakvo postupanje odlazeće Vlade najbolje pokazuje njen antievropski vrijednosni profil.
"Sada konstituenti Vlade koju sami ocjenjuju očajnom, žele „prodati“ istu politiku, u drugom pakovanju, kao nešto novo. Ubjeđuju nas da je novu vladu neophodno formirati ne samo sa partnerima DF-a, već prije svega na njihovoj – DF politici. Upravo na antievropskoj politici ćemo, tvrde, ubrzati EU integracije. Evropski put, nezavisnost, NATO, građanski i sekularni karakter društva najbolje će čuvati i unaprijediti oni koji su bili protiv tih vrijednosti", naveo je Zeković.
I potpredsjednica Socijaldemokrata Milica Lekić ocijenila je da je ovakvo postupanje odlazeće Vlade pokazatelj da ona nije proevropske orijentacije.
"I onda SNP, jednake retrogradne provenijencije kao ova vlada, zvanični koalicioni partner DF-a, ruski element, neko ko ne priznaje rusku agresiju na Ukrajinu, treba da nastavi da ucjenjuje progresivne građanske partije i novu vladu! Jedino ako smo politički pomjerili pameću", napisala je ona na Tviteru.
„URA DA KONSULTUJE SNP“
Iz kabineta Zdravka Krivokapića juče su kazali da saopštenje GP Ure podsjeća na „standardizovanu DPS propagandu kojom su se služili godinama, neprekidno pokušavajući da jedan dio Crne Gore predstave kao antizapadni, proruski, antidržavni“.
"Političke pozicije Vlade Crne Gore prema ruskom napadu na Ukrajinu su potpuno jasne i nedvosmislene. Zbog toga je proces, obim i domašaj svakih sankcija velika odgovornost za Crnu Goru. U tom smislu je nedopustivo da donošenju takvih odluka ne prisustvuju dva ključna člana Vlade, u vezi ove teme, a to su nesumnjivo ministar vanjskih poslova i ministar unutrašnjih poslova, te potpredsjednik Vlade koji je istovremeno koordinator službi bezbjednosti", naveli su u saopštenju.
Kada ti članovi Vlade, dodali su, budu prisustvovali sjednicama, pitanje sankcija će biti jedna od prioritetnih tačaka.
Poručili su Uri da konsultuje kolege iz SNP-a što misle o ruskom napadu na Ukrajinu i drugim međunarodnim obavezama Crne Gore i poslali „snažnu podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine“.
Odlazeća crnogorska vlada do danas nije usvojila odluku o uvođenju sankcija Rusiji zbog agresije i napada na Ukrajinu, čime bi se i stvarno pridružila i sprovela u djelo mjere koje je usvojila Evropska unija.
Do sada su, samo deklarativno, iz Ministarstva vanjskih poslova saopštili da se Crna Gora pridružuje svim restriktivim mjerama, među kojima je osam paketa individualnih i ekonomskih sankcija koje je EU usvojila protiv Rusije.
"Ovim targetiranim mjerama pogođeni su politički, ekonomski i lični interesi aktivnih učesnika u neprihvatljivom kršenju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Navedenim odlukama, Crna Gora nastavlja svoju politiku stoprocentne usaglašenosti sa politikom EU", istakli su ranije iz Ministarstva.
Individualne mjere se, naveli su, odnose i na predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kao i na članove Nacionalnog vijeća za sigurnost i preostale članove ruske Dume, dok ekonomske sankcije obuhvataju finansijski, energetski, saobraćajni, tehnološki i vizni sektor.
Tako je saopštilo Ministarstvo vanjskih poslova, ali Vlada zvanično te mjere nije usvojila.
MANS: MVP da objavi prijedlog odluke
MANS je juče pozvao Ministarstvo vanjskih poslova i ministra Đorđa Radulovića da javno objave prijedlog odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera zbog ruske agresije na Ukrajinu, te Vladu da je bez odlaganja usvoji na prvoj narednoj sjednici.
"Donošenjem ove odluke bi se operacionalizovalo, za sada samo deklarativno, pridruživanje Crne Gore EU sankcijama i donijele konkretne naredbe crnogorskim državnim institucijama, u prvom redu ministarstvima finansija i ekonomije, zatim unutrašnjih poslova i kapitalnih investicija, Centralnoj banci Crne Gore i komercijalnim bankama, ali i svim onim pravnim licima koja imaju ili mogu imati dodir sa licima ili kompanijama sa EU liste sankcija", kazali su iz MANS-a.
Popa: Ključna je - praktična primjena sankcija
Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pozdravila je usklađenost Crne Gore sa sankcijama koje je EU uvela Rusiji, ali je navela da je njihova praktična primjena ključna.
"Praktična primjena mjera je ključna, ohrabrujemo crnogorske vlasti da preduzmu za to potrebne korake", napisala je Popa na Tviteru nakon sastanka ambasadora zemalja EU sa ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem.
Radulović je na sastanku istakao da je napadom Rusije na Ukrajinu politička neutralnost prestala da postoji, te ponovio da je spoljnopolitičko opredjeljenje Crne Gore jasna i nedvosmislena podrška stavovima EU.
Filipović: Politička poruka na koju moraju da računaju zapadni partneri
Analitičar CDM-a Ljubomir Filipović ocijenio je za Pobjedu da to što Vlada još nije donijela odluku kojom bi suštinski uvela sankcije Rusiji pokazuje njenu neozbiljnost, ali i ozbiljnost situacije u kojoj se Crna Gora nalazi.
"Mi ne ispunjavamo naše obaveze, čak ni ono za šta se deklarativno zalažemo. Ukoliko je vjerovati medijskim napisima, onda u Vladi ne postoji većina za uvođenje sankcija. Ako zanemarimo tri ministra bliska Dritanu Abazoviću, koji navodno ne dolaze na sjednice, znači da među ministrima Zdravka Krivokapića nema većine za uvođenje sankcija Rusiji", istakao je Filipović.
Smatra da je to jedna vrsta političke poruke na koju moraju da računaju naši zapadni partneri kada je u pitanju formiranje budućeg političkog kluba sastavljenog od ministara i ljudi bliskih Krivokapiću.
"Oni nijesu do kraja jasni sa tim gdje žele da vide Crnu Goru. Dok su bili na funkcijama i dok im je bilo udobno, sprovodili su politiku i nijesu prelazili crvene linije kada je u pitanju spoljna politika Crne Gore. Usaglašavali su svoje odluke sa spoljnom politikom EU, Zapada i NATO partnera, a sada, kada im se fotelja opet dovodi u pitanje, oni se izgleda vraćaju svojoj političkoj suštini", kazao je Filipović.
Naveo je i da je Crna Gora u velikim problemima, jer su institucije blokirane u veoma osjetljivom trenutku kada je globalna bezbjednost u pitanju i kada svi izvještaji pokazuju da bi napad na Ukrajinu mogao da se prelije i na našu državu.
