Podsjetimo, predsjednik Rusije Vladimir Putin prekjuče je priznao samoproglašene republike Donjeck i Lugansk, a od tada je iz gotovo svih evropskih država stiglo niz reakcija. Izražavali su lideri brojnih država zabrinutost, osude, uz manje ili više otvorenu podršku Ukrajini.
Učinili su to i pojedini crnogorski zvaničnici poput predsjednika Mila Đukanovića i vicepremijera Dritana Abazovića.
Bez stava
No, odlazeći premijer Krivokapić i dalje nema nikakav stav – ne samo o tom činu, već o cjelokupnoj ukrajinsko-ruskoj krizi.
Premda je ministarstvo vanjskih poslova podržalo ukrajinsku politiku, treba imati u vidu kako njime upravlja Krivokapiću suprotstavljeni ministar Đorđe Radulović.
Sa druge strane, prekjučerašnja izjava ministarke odbrane Olivere Injac bila je takva da je, po mišljenju mnogih, bolje da je nije ni davala. Naročito uzevši u obzir kako ona ipak predstavlja članicu NATO-a.
Srpski političari rezervisani
Krivokapić se time svrstao uz rukovodstvo Srbije i srpskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.
Naime, upravo je zvanični Beograd i dalje apsolutno rezervisan u vezi sa dešavanjima u Ukrajini. Brnabić juče gotovo da ništa nije izustila, predsjednik države Vučić poslao je iz Monaka nekoliko poruka, pri čemu je svaka – u najboljem slučaju – bila izbalansirana.
“Srbija je uvijek podržavala integritet Ukrajine i tu nije bilo promjena. Osudiću Rusiju kad (Vladimir) Zelenski osudi NATO agresiju na Srbiju. Pozicija Srbije nije laka, već su počeli pritisci”, govorio je, između ostalog, Vučić.
Osudili Plenković, Kurti, Rama, Pendarovski...
Rusko priznanje separatističkih teritorija u Ukrajini osudio je i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
“Rusko priznanje samoproglašenih regija Donjeck i Lugansk predstavlja kršenje međunarodnog prava i cjelovitosti Ukrajine. Zajedno sa evropskim partnerima izražavamo solidarnost sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i ukrajinskim narodom”, poručio je on.
Premijer Kosova Aljbin Kurti podržao je Ukrajinu, objavljujući na društvenim mrežama fotografije Vlade u bojama zastave te države.
“Bez obzira na to koliko su mračna vremena i koliko je teška borba, istorija uvijek vrednuje pravedne. U ovom kritičnom narodu za ukrajinski narod, osvijetlili smo zgradu Vlade Kosova, kako bismo pokazali solidarnost građana Kosova sa građanima te države”, istakao je Kurti.
Premijer Albanije Edi Rama o pitanju Ukrajine izjasnio se sredinom mjeseca, tokom i nakon susreta sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom u Vašingtonu.
On je, između ostalog, poručio kako Rusija ni u jednom pogledu nije neprijatelj Albanije, ali da su, povodom Ukrajine, “veoma jasno pozicionirani na strani SAD i drugih partnera sa zapada”.
I sjevernomakedonski premijer Stevo Pendarovski uputio je juče čvrstu podršku teritorijanom integritetu Ukrajine.
“Poredak zasnovan na međunarodnom pravu osnov je međunarodnih odnosa. Grubo kršenje međunarodnog prava predstavlja prijetnju civilizaciji. Izražavam čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine", naglasio je on.
U BiH očekivano podijeljeni
U Bosni i Hercegovini, gdje glavnu riječ vodi Predsjedništvo, očekivano, nema usaglašenog stava.
Željko Komšić i Šefik Džaferović osudili su ruski napad na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.
Naravno, treći član Predsjedništva Milorad Dodik reagovao je sasvim drugačije. On je optužio Komšića i Džaferovića da su “zloupotrijebili situaciju”.
"To nije stav Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo je nadležno da vodi spoljnu politiku. Oni nastavljaju na taj način da dijele BiH, da derogiraju zvanične organe, njihov stav se može smatrati njihovim privatnim stavom", istakao je Dodik, dodajući da BiH treba da bude neutralna kada je u pitanju ukrajinsko-ruski sukob.
