Ukoliko je postojala velika želja ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova da posjeti Balkan, on je to mogao obaviti putujući vozom, koji, prema riječima crnogorskog ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, nije zabranjen na relaciji Beograd-Moskva.
Krivokapić je to kazao na konferenciji za medije održanoj nakon susreta sa ministrom vanjskih poslova Grčke Nikosom Dendijasom.
- Začuđujuće mi je da ovi koji žele da se vide ne iskoriste mogućnost putovanja vozom, jer vozovi nijesu zabranjeni na relaciji Beograd – Moskva. I taj dio posjete je mogao biti obavljen onako kako svi državnici posjećuju Kijev – vozom. A mislim i da postoji redovna linija Beograd – Moskva, čak mislim da postoji i onaj brži dio preko Novog Sada, pa ako postoji tako velika želja da se posjeti Balkan to se moglo obaviti i na taj način – istakao je Krivokapić.
Pojasnio je da odluka o zabrani preleta ruskog aviona preko teritorije Crne Gore, a kojim je Lavrov trebalo da stigne, predstavlja elementarno poštovanje obaveza koje je naša zemlja preuzela.
-Tim prije začuđuje tako burna reakcija i tako ponekad karikaturalno zabrinjavajuće, ali ni karikaturalno nije za potcjenjivanje kada neko gazduje raketnim sistemima. Nažalost to je i politika zbog koje se došlo u stanje sukoba gdje je Rusija u sukobu sa najprogresivnijim, najdemokratskijim dijelom svijeta – rekao je.
„Uzećemo u obzir podršku rusije Otvorenom Balkanu“
Komentarisao je to što je Lavrov juče otvoreno podržao regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, te kazao da premijer Dritan Abazović prisustvuje Samitu inicijative u Ohridu gdje će iz neposredne blizine pogledati sve nejasne elemente.
Rekao je i da je MVP pripremilo analizu na tu temu, a da Ministarstvo evropskih integracija završava svoj dio analize
-Želimo da budemo do kraja informisani šta ta inicijativa znači, mi sada ne znamo, puno je priče, malo je konkretnih elemenata u pisanom obliku o inicijativi. Ne vidimo njene efekete – naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Berlinski proces i rekao da je puno veća šansa da će inicijative poput te koje su se dokazale, koje su efektivne i imaju podršku preživjeti, a da će neke druge već na početku biti osuđene na neuspjeh.
-Ali ne želimo zatvoriti mozak, glavu ni za jedno pitanje, pratimo što se dešava sa „Otvorenim Balkanom“, vidimo i ono što smo čuli od ministra Lavrova da ga i oni doživljavaju kao svoj proces. I to ćemo uzeti u obzir kod konačnih odluka – istakao je Krivokapić.
Kultura sjećanja
Komentarišući prijedlog koji je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uputila hrvatskom državnom vrhu, a prema kojem bi Crna Gora prije učlanjenja u EU trebalo da toj državi isplati ratnu odštetu, Krivokapić je kazao da je dio štete isplaćen.
-U kontaktu sa Hrvatskom mislim da sam dobio jasnu poruku – da ono što bi trebalo da se njeguje u Crnoj Gori je kultura sjećanja. Kultura sjećanja na tu epopeju, kako su je neki zvali, a ja kao antiratni aktivista mislim na jednu od najtužnijih stranica u crnogorskoj ratnoj istoriji – naglasio je.
Dodao je i da ne bi trebalo zaboraviti da su u dubrovačkom ratu Crnogorci izgubili 167 momaka koji su poginuli za projekat tuđe države, tuđe ideologije i da su bili zloupotrijebljeni.
Upitan hoće li pitanje Prevlake biti riješeno za vrijeme njegovog mandata i kako misli da će se situacija razvijati Krivokapić je naveo da osnovni problem predstavlja predmet spora.
-Za Crnu Goru to je granica na kopnu, za Hrvatsku je granica na moru i to moramo riješiti – taj osnovi problem kao uslovni da bismo se dogovorili. Ako to uradimo onda će ostalo biti u nadležnosti važećih konvenzija o pravu mora i lakše bi se dogovarali, ali ulazni problem je nesaglasnost u predmetu spora – naveo je Krivokapić.
Nakon sastanka sa grčkim ministrom vanjskih poslova Nikosom Dendijasom, Krivokapić je kazao da su odnosi dvije zemlje stabilni i uspješni u svim oblastima – političkoj, ekonomskoj, bezbjednosnoj. Ocijenio je da to što grčki avioni čuvaju naše nebo pokazuje kolika je snaga i solidarnost NATO alijanse.
Dendijas je poručio da Grčka snažno podržava Crnu Goru na putu evropskih integracija.
- Vaš put u Evropsku uniju nema alternativu, sve zemlje regiona bi trebalo da rade na tome - istakao je Dendijas.
Čestitao je Crnoj Gori na usklađivanju sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, te poručio da u 21. vijeku više nema mjesta revizionističkim politikama.
