"Jer se tada konstituiše neka većina. Sjednicu na kojoj se bira vlada ne mora zakazivati novi šef parlamenta, to je proceduralna stvar, može da je zakaže i predsjedavajući Skupštini, jer kad ima 41 potpis, on je dužan da je zakaže, jer to nije ista sjednica. Naš ustavni sistem je parlamentarni sistem sa kancelarskim elementima, tako da je logično da su predsjednik parlamenta i predsjednik vlade iz iste većine. Ne mora biti jedino ako se većina dogovori drugačije. Tako da nije neobično da se istog dana biraju predsjednik parlamenta i predsjednik Vlade", kazao je on, a prenosi RTCG.
Kada su posrijedi rokovi za zakazivanje sjednice, navodi da je i to stvar dogovora.
"Konstitutivna sjednica Skupštine je već otvorena, zakazuje se nastavak, a rokovi su stvar dogovora poslaničkih klubova. Poslovnik predviđa 15 dana, ali kada je veći javni interes, može i u kraćem roku", poručuje Krivokapć.
