"Cijela ideja i priča oko vještačke inteligencije je, zapravo, učenje mašine da ona razmišlja umjesto vas, i sve dok smo mi ti koji kreiramo sadržaj, dok mi nju učimo, nema bojazni", kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, profesor informatike Biljana Krivokapić.
Postoje mnogo predrasuda vezanih za vještačku inteligenciju, kaže Krivokapić, a to se dešava iz, kako kaže, čistog neznanja, i navike da na sve što je novost, ističe ona, negativno reagujemo.
,,Sa pojavom Chat gpt mi primjenjujemo termin vještačke inteligencije i najveći broj ljudi ga upravo veže za upotrebu Chat gpt. Međutim, vještačka inteligencija je mnogo širi pojam i njena primjena je itekako značajna. Naš zadatak je, nas odraslih i u sistemu obrazovanja, jeste da nađemo balans u svemu što se tiče koristenja Chat gpt i kada o njemu govorimo, da ga na neki način prihvatimo, činjenica je da je tu, da ga ne možete ugasiti i da ne možete stopirati točak koji se okreće, već da morate naći mehanizme. Postoje mehanizmi, moram vam reći iz ugla mene kao nastavnice, samo je, naravno, pitanje koliko ćemo se mi edukovati. Da biste nešto uradili, da biste nešto mijenjali, vi najprije morate biti edukovani na tom polju”, rekla je Krivokapić.
Činjenica je da je Chat gpt veoma korišten, podsjeća Krivokapić, i da je to sredstvo koje mnogo pomaže u radu, ne koristeći samo suvoparne informacije koje se dobijaju od njega, ali, ističe ona, ali olakšava.
,,Ja bih cjelokupnu ideju AI uporedila sa pojavom bilo koje mašine, mašine za pranje za sušenje veša. Unazad nekoliko decenija nijesu postojale, nego se ručno pralo. Ranije bi žene rekle ali ta mašina ne može kvalitetno da opere, kao što na ruke možete da operete. Postoje neke stvari koje moramo prihvatati. Ovo je sad jedan period gdje ova tema još nije naišla na široku podršku, odnosno prihvatanje, vjerovatno će trebati još vremena. Mislim da sistem obrazovanja najprije treba da prepozna benefite, da prepozna poteškoće, i tek kad prepozna rizike i vidi benefite sve to implementira u samom programu, onda ćemo imati jedan normalan način funkcionisanja”, istakla je Krivokapić.
Bojazan da će vještačka inteligencija istisnuti knjigu, kao primarni oblik informisanja, sagovornica Budilnika kaže da je taj problem nastao mnogo prije, pojavom digitalne tehnologije, ističe ona, te da njeno iskustvo kao prosvjetnog radnika govori da se, ipak, još uvijek djeca, kako kaže, informišu i uče iz knjiga.
AI je koristan alat, kaže Krivokapić, te se putem nje mogu koristiti određeni senzori, ispitivati određene stvari, pratiti promjene neke i informacije ističe ona, a zapravo, kako naglašava, da se nauči mašina.
,,Cijela ideja i priča oko vještačke inteligencije je, zapravo, učenje mašine da ona razmišlja umjesto vas. Sve dok smo mi ti koji kreiramo sadržaj, dok mi nju učimo, nema bojazni. Vi kad pravite određene aktivnosti, želite da ispitujete određene teme, pratite neke pojave, vi ćete da koristite raznorazne senzore da dobijete neke informacije, a onda ćete u postupku svega toga evidentirati sve te promjene. Mnogo ćete brže dobiti informaciju zašto su se neke pojave desile, šta možemo da očekujemo na osnovu svega onoga što je predlog. To je zapravo kao jedno istraživanje samo što možete da ga dobijete za jednu sekundu, i na taj način, takvim pristupom, vidite da je to jedna fenomenalna stvar, samo treba da naučimo da je koristimo u te svrhe”, zaključila Krivokapić.
