"Najgnusnija zlodjela u istoriji čovječanstva započeta su mnogo prije nego su počinjena - tek retorički, prerušeno i neosjetno, a ni najljepše i najhumanije riječi, kasnije, nijesu same bile dovoljne da zločini totalitarizma, učinjeni u ime nacije, države, ideologije, zastave, vjere ili ateizma, budu spriječeni", saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić povodom Devetog novembra - Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.
Prema njegovim riječima, građanska država, sve institucije sistema i svi njeni konstituenti, dužni su, poučeni istorijskim iskustvima, da prate, prepoznaju i proaktivno učestvuju u ograđivanju i sankcionisanju svake vrste šovinizma, diskriminacije, totalitarizma, revanšizma, mržnje i nasilja.
„Na današnji dan, kada obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, i kada izgovorimo ili napišemo riječ holokaust, uvijek se treba sjetiti da je nacifašizam nastao kao, navodno, sasvim legalan politički odgovor na ideju Versajske Evrope i liberalne demokratije, a da je okončan u idolopoklonstvu diktatoru, sa ratom, nasiljem, zločinima i holokaustom - u krvi miliona nedužnih i nezaštićenih žitelja planete“, napominje Krivokapić.
U skladu sa tom činjenicom, podvukao je Krivokapić, sve države su svakoga dana na ispitu društvene zrelosti i rezultati toga ispita ne mogu se ni od koga sakriti.
„Svi činioci crnogorskog društva dužni su da vode računa o zahtjevnom, suptilnom balansu koji mora postojati između sloboda i prava svih građana Crne Gore, kako legitimna, evolutivna borba za slobodu i prava nikada ne bi postala sredstvo u rukama pojedinaca i politika koji vode u fašizam, šovinizam, totalitarizam ili diktaturu“, istakao je premijer.
Krivokapić je pproučio da aktuelna Vlada i on kao njen premijer, nikada neće zarad trenutnih, ili partikularnih interesa, odustati od univerzalnih principa humanosti, kosmopolitizma, pacifizma i antifašizma, oko kojih su se, kako kaže, okupili i na kojima suštinski počiva Crna Gora.
„Tanke su i opasne granice koje se mogu preći u ime rodoljublja, patriotizma ili „viših interesa“. Tamo gdje smo ugrozili drugoga, ne stanuju niti patriotizam, niti rodoljublje. U dubini svakog idealizma i romantičarskog zanosa državom, nacijom, zastavom, vjerom ili idejom, treba da stoji, prije i nakon svega, naklon prema čovjeku i opštem, svečovječanskom interesu – pravdi, jednakosti, slobodi, demokratiji, stabilnosti, inkluzivnosti i solidarnosti“, zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore.
