Za razrešenje ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića, glasala je opozicija i dio poslanika vlasti.
Ne interesuju ga
Premijer Zdravko Krivokapić je, medjutim, kazao da neće poštovati volju parlamentarne većine jer je, kako je rekao, inicijativa došla od opozicije, pa je izračunao da tek nekoliko poslanika vlasti ustvari ne podržava ministre.
“Nijesam u obavezi da prihvatim njihove predloge”, rekao je Krivokapić medijima.
Član 108 Ustava, u odeljku Interpelacija, propisuje da interpelaciju može podneti najmanje 27 poslanika, da ona mora biti obrazložena, te da “Vlada dostavlja odgovor u roku od 30 dana od dana primljene interpelacije”.
U Crnoj Gori ne postoji zakon o parlamentu, niti zakon o Vladi, koji bi detaljnije razradili ovu materiju. Ustav ne precizira šta se dešava ukoliko Vlada u svom odgovoru na interpelaciju ne prihvati rješenje izglasano u parlamentu.
Nije mu prvi put
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja i članica Radne grupe za poglavlje 23 ,,Pravosuđe i temeljna prava” za naš portal, medjutim, ocjenjuje da je odbijanje Krivokapića da poštuje volju parlamentarne većine uvreda Skupštine i gaženje Ustava, a to premijeru nije prvi put.
“Iako je obećavao da će poštovati i graditi institucije umjesto kulta volje pojedinca, Krivokapić upravo radi suprotno i stavlja svoju volju iznad volje vrhovne institucije, koja mu je po Ustavu nadređena”, navodi Bajramspahić.
Iako najviši pravni akt Crne Gore nije eksplicitno propisao formalno-pravnu obavezu predsjednika Vlade da postupi po stavu Skupštine, Bajramspahić, koja je autorka brojnih analiza o primjeni parlamentarnih mehanizama, ističe da se takvo postupanje očekuje u parlamentarnoj demokratiji. Kaže i da do sada nije bilo prakse koja bi pokazala ovu nedostatnost.
“Obaveza Vlade da poštuje stav Skupštine o ministrima ipak postoji i jasno proizlazi iz cjeline Ustava i ukupnog pravnog poretka. Sistemsko tumačenje Ustava ne ostavlja dileme. Naime, Crna Gora je parlamentarna demokratija, to znači predstavnička. Skupština je izraz volje građana, a Vlada izraz volje Skupštine. Dakle, Vlada izvire iz Skupštine, a po Ustavu Skupština bira i razrješava predsjednika Vlade i ministre. Premijer mora postupi po instrukcijama Skupštine, koja se javno izrazila da ne podržava tri ministra. Tri ministra više nemaju povjerenje Skupštine i nemaju legitimitet za dalji rad. To je pitanje političke kulture i poštovanja pravnog sistema”, objašnjava Bajramspahić za Gradski portal.
Sprovodi samovolju
Samo pola godine ranije, u junu 2021, Skupština Crne Gore je, upravo na predlog premijera i uz podršku opozicije, opozvala ministra pravde Vladimira Leposavića.
Premijer je razrješenje tražio nakon što je ministar u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika opozicije, rekao da je ,,spreman da prizna da se u Srebrenici desio genocid kada se to nedvosmisleno utvrdi”.
“Jeste, tražio sam ostavku, jer smatram da je to najbolji način da ličnim činom pokažemo svoju odgovornosti”, izjavio je tada Krivokapić dodajući da poslanički odgovor ne smije biti ličan.
Upravo zato predstavnici političkih stranaka ističu da je nejasno kakvim se aršinima vodi Krivokapić.
"Ovakve kontradiktorne odluke premijera u vladajućoj Socijalističkoj narodnoj partiji vide kao razlog za brigu i dokaz da sprovodi samovolju. Ignorisanje odluka parlamenta ne doprinosi demokratiji, a time ni putu Crne Gore ka EU", ocijenio je za Gradski portal lider te partije Vladimir Joković.
“Veoma smo zabrinuti ocjenama EU kako ova sadašnja crnogorska administracija vodi Crnu Goru…Krivokapić kaže da neće smijeniti ministre zato što su tu interpelaciju podnijele partije koje su nanijele štetu Crnoj Gori; podsjećam da je sa istom političkom grupacijom smijenio Leposavića. Dakle, u Crnoj Gori ko dobije malo vlasti, sprovodi samovolju”, kazao je Joković za Gradski portal.
Opozicija opet o padu Vlade
Opozicija, pak, ponavlja da je Krivokapić politički fenomen, jer opstaje bez podrške u parlamentu.
“Krivokapić je u potpunosti obesmislio rad parlamenta i od njega napravio rijaliti šou. Ni 41 poslanik vlasti se ništa ne pita. Nigdje u svijetu ne postoji ovakva situacija kao u Crnoj Gori, samo u autoritarnim sistemima parlament služi kao dekor. Tu su krivi i rukovodioci zakonodavnog doma, koji na to ne reaguju. Troje ministara, da imaju iole odgovornosti, sami bi podnijeli ostavke”, kazao je portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević za Gradsku RTV.
Šef kluba poslanika DPS-a Danijel Živković poručuje da nije na Krivokapiću da mijenja pravila parlamentarne demokratije i licitira čiji su mu glasovi relevantni.
Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović smatra da je u pitanju zloupotreba od strane premijera i da će ubrzo doći do razrješenja postojećeg stanja i pada Vlade.
Objašnjavajući zašto neće smijeniti ministre, premijer Krivokapić je na Tviter Spjesu istakao da su, kako ističe, poslanici pokazali visok nivo korupcije i povezanosti sa kriminalnim grupama. “I da mi oni određuju koji ministar treba da bude u Vladi? Mislim da je to neprihvatljivo”, izjavio je Krivokapić ne pružajući dokaze za takve tvrdnje.
Moralna obaveza izvršne vlasti
Dina Bajramspahić kaže da premijer po ko zna koji put ignoriše institucije. Time se podriva sve na čemu se demokratsko društvo zasniva — ocjenjuje ona.
“U pravu je premijer kada kaže da se neki poslanici ponašaju ispod svakog nivoa. Međutim, ne može svako od nas prosuđivati kad će poštovati odluke institucija, a kad neće”, dodala je Bajramspahić.
Ona, medjutim, pojašnjava da se interpelacija, kao pravni instrument, oslanja na moralnu obavezu izvršne vlasti da poštuje volju Skupštine, koja ujedno mora da pokaže dignitet i pobuni se protiv kršenja Ustava i derogiranja pravnog sistema, jer su, podsjeća, parlamenti istorijski nastali kao izraz neophodnosti ograničavanja samovolje izvršne vlasti.
“Kada pogledate kako je interpelacija uređena u drugim zemljama, to nije mnogo drugačije nego kod nas. Međutim, ovaj pravni instrument oslanja se na moralnu obavezu izvršne vlasti da poštuje volju Skupštine i da uvaži činjenicu da pravni poredak počiva na povjerenju i uvažavanju institucija”, zaključila je Bajramspahić za Gradski portal.
