U prethodnom periodu sve brojniji su slučajevi krivolova u NP Skadarsko jezero. Skoro pa svakodnevno zaštitari zaplijene opremu, čamce, ali i dinamit, ribu, puške za podvodni ribolov… U javnosti se stiče utisak da su krivolovci sve aktivniji, međutim, direktor Nacionalnih parkova Crne Gora, Vladimir Martinović za Portal Analtika kaže da je to tema o kojoj se u posljednje vrijeme samo više govori.
“Nezakonit izlov ribe u NP Skadarko jezero višedecenijski je problem koji ugoržava biodiverzitet ovog zaštićenog područja, tako da ne možemo reći da je ova pojava u posljednje vrijeme učestalija, već da je više problematizovana u javnosti i da se intenzivno radi na njenom suzbijanju. Upravo rezultati koje postižemo u borbi protiv krivolova prepoznati su i primjećeni u javnosti, a posebno nam je važno što su naše aktivnosti podržane od strane drugih nadležnih organa, NVO sektora i ekoloških aktivista”, ističe Martinović.
Samo saradnja svih nadležnih institucija može dati rezultate
Kako napominje, od njegovog stupanja na dužnost krajem 2022. kao prioritetne aktivnosti u NPCG postavili su borbu protiv svih vrsta nezakonitih aktivnosti u nacionalnim parkovima.
“Kampanja Stop krivolovu, koju smo pokrenuli u martu već je dala dobre rezultate i pokazala u kom pravcu treba dalje ići, na koji način jačati saradnju i uticati na promjene kako bi djela protiv prirode bila sankcionisana”, ističe Martinović.
Osim u NP Skadarsko jezero, krivolov nije nepoznanica ni uostalim našim nacionalnim parkovima, pa se u NP Durmitor love i zaštićene životinjske vrste uz upotrebu oružja sa optičkim nišanom.
“Upravljanje zaštićenim područjima predstavlja specifičan i složen proces koji samo uz saradnju svih nadležnih institucija i organizacija može doprinijeti ostvarivanju najboljih rezultata i to je ključ za očuvanje biodiverziteta i prirodnih vrijednosti parkova. Ono što je u nadležnosti Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore jeste da evidentira stanje na terenu, obavijesti nadležne državne i inspekcijske organe koji dalje djeluju u skladu sa svojim nadležnostima”, pojašnjava Martinović.
Kaznena politika za djela protiv prirode - blaga
Nakon što zaštitari primijete krivolovce, pronađu opremu za nedozvoljeni ribolov ili lov, uhvate počinioce na djelu obavještavaju nadležne institucije.
“Borba protiv krivolova je kompleksna i u toj borbi moraju biti uključeni svi nadležni državni organi, počev od naših službi, preko policije, inspekcijskih organa, tužilaštva. Jedino dobro povezane institucije mogu dati dobre rezultate u ovoj borbi”, ističe Martinović.
Dodaje da kaznena politika mora biti stroža.
“Više puta sam isticao da je kaznena politika za djela protiv prirode blaga, te da se često izriču samo novčane kazne. To je ono što se mora mijenjati na nivou države, prevashodno pooštravanjem kaznene politike, ali istovremeno raditi i na podizanju svijesti cjelokupnog društva”, kaže Martinović.
Za efikasniji rad Službi zaštite Nacionalnog parka, kako napominje Martinović, potrebno je nabaviti još opreme, ali i povećati broj onih koji čuvaju teritoriju parkova.
“Kao što znate prostori parkova obuhvataju velike teritorije, najrazličitije terene koji bi u svakom momentu trebalo da budu pokriveni nadzorom. Mi ni tehnički, ni kadrovski nijesmo opremljeni da u potpunosti odgovorimo tim zadacima. U nekoliko navrata isticali smo da krivolovci imaju bolje čamce i motore od Službe zaštite, što je veliki problem našeg rada na terenu”, kaže Martinović.
Dodaje da planiraju u narednom periodu da ulože sredstva za modernizaciju opreme ovih službi kako bi na terenu mogli da pravovremeno reaguju na sve nezakonite radnje i aktivnosti.
“Jačanje službi zaštite, kako tehnički tako i kadrovski, biće jedan od prioriteta u toku mog mandata”, kaže Martinović.
Divlja gradnja registrovana, zapisnici napravljeni
Osim krivolova, veliki problem u zonama naših nacionalnih parkova je i gradnja na zaštićenom području. I dok se mještanima koji u prostoru NP posjeduju imanja osporava gradnja, često u zaštićenim zonama niknu ugostiteljski lokali ili objekti namijenjeni za rentiranje.
“Kada je u pitanju nezakonita gradnja, tokom prošle godine u parkovima je evidentirano oko 50 slučajeva promjena u prostoru. Sačinjeni su zapisnici o izvršenoj kontroli, kao i foto-dokumentacija i evidentirani slučajevi bespravne gradnje ili drugih oblika devastacije prostora. Sve to je procesuirano nadležnim institucijama na dalje postupanje i odlučivanje”, ističe Martinović.
Uz pomenute probleme, naši nacionalni parkovi u kontinuitetu su ugroženi devastacijom biodverziteta, odnosno sječom šume na sjeveru.
“Svjesni smo brojnih izazova koji su pred Nacionalnim parkovima Crne Gore, ali smo istovremeno i čvrsto opredijeljeni da na te izazove odgovorimo i, kako tehnički tako i normativno, unaprijedimo sistem zaštite prirode. Već smo pomenuli najčeše probleme s kojima se suočavaju zaštićena područja, ali i činjenicu da JPNPCG ne može samo djelovati već je potrebna podrška svih nadležnih državnih organa i institucija”, kaže Martinović.
Potrebna je, kaže, stroža kaznena politika i nulta tolerancija na ugrožavanje prirode i njenih vrijednosti.
“Onda kada sve državne institucije budu na istom zadatku imaćemo i vidljive rezultate na terenu. U tom pravcu ide naše djelovanje i nadamo se da ćemo na kraju ove kalendarske godine imati dobre saradnje sa svim organima, a samim tim i rezultate u borbi protiv svih nezakonitih aktivnosti”, poručuje Martinović.
Problem otpada mora se rješavati na državnom nivou
Posjetioci naših Nacionalnih parkova nerijetko uoče i nimalolijepe prizore – divlje deponije i smeće u zonama gdje bi trebalo da je netaknuta.
Sagovornik Portala Analitika ističe da se posjetioci, ali građani, često neodgovorno odnose prema ljepotama naših parkova.
“Upravljanje otpadom je problem koji se mora rješavati na državnom nivou i koji će zahtijevati uključivanje svih institucija sistema. Otpadu nije mjesto u zaštićenim područjima, no često zbog neodgovornosti posjetilaca nailazimo i na takve “prizore”. Naše Službe za održavanje ambijentalne higijene I infrastrukture rade naporan posao kako bi parkovi bili čisti, ali kao što je poznato riječ je o terenu koji nije lako pokriti i koji predstavlja izazov na svakodnevnom nivou”, kaže Martinović.
Navodi primjer NP Skadarsko jezero, gdje rijekom Moračom, kako kaže, različite vrste otpada završavaju u jezeru.
“To je teško suzbiti i zbog toga je ovo problem koji se mora posmatrati i rješavati na nivou države”, izričit je Martinović.
Sagovornik Portala Analitika kaže da je edukacija veoma važna, posebno najmlađih, kako bi u budućnosti imali građane koji su odgovorni i znaju koliko je za njih važno očuvanje prirode i biodiverziteta.
“Zaposleni u Nacionalnim parkovima Crne Gore česti su gosti u vrtićima, osnovnim i srednjim školama gdje kroz različite aktivnosti i radionice edukuju najmlađe o važnosti zaštite parkova”, objašnjava Martinović.
Skuplje ulaznice u NP - neophodnost
Posjetioci Nacionalnih parkova Crne Gore u narednom perioduplaćaće znatno skuplje ulaznice, odluka je koju je krajem martadonijela Vlada Crne Gore.
“Cijene ulaznica u nacionalne parkove, koje su inače među najnižim u regionu, nijesu mijenjane više od deceniju. Povećanje naknada koje je minimalno, a preduzeću je veoma značajno jer će doprinijeti finansijskoj stabilnosti i stvaranju preduslova za unapređenje dotrajale infrastrukture i poboljšanju turističke ponude. Činjenica da se visina ovih naknada nije mijenjala proteklih 10 godina, a da stopa inflacije prelazi 15 odsto, što u velikoj mjeri utiče na rashode JPNPCG po svim osnovama, govori u prilog tome da je povećanje navedenih naknada bilo neophodno”, objašnjava Martinović.
Zbog izuzetno niskih naknada u prethodnim godinama, JP NPCG je, kako kaže, ostvarivalo prihode koji nisu dovoljni za neophodna infrastrukturna ulaganja.
“Zbog nedostatka finansijskih sredstava realizacija programskih aktivnosti u prethodnoj godini ostvarena je na izuzetno niskom nivou”, ističe Martinović.
S obzirom na veliku ekonomsku krizu u zemlji, visoku inflaciju i stalna poskupljenja, građani Crne Gore još jednom će morati da izdvoje više novca za neku uslugu. Tako će za ulazak u NP Skadarsko jezero umjesto dosadašnjih četiri plaćati euro više, a za ulaznicu u NP Durmitor izdvojiti pet eura, umjesto tri. Ulaznica u NP Biogradska gora poskupila je sa tri na četiri eura, NP Lovćen sa dva na tri eura, a u NP Prokletije sa jedan na tri eura.
Poskupljenje je isto i za građane Crne Gore kao za turiste.
“Smatramo da je u odnosu na ostale usluge u turizmu cijena ulaznica za nacionalne parkove simbolična. U regionu ove cijene iznose po 20 ili 30 eura na dnevnom nivou. Što se tiče prilagođavanja cijene domaćim posjetiocima – razmišljalo se i o tome. Međutim, Crna Gora je kandidat za članstvo u EU i naše zakonodavstvo i politiku prilagođavamo onoj koju baštini EU, pa bi takvo rješenje bilo u suprotnosti s evropskim standardima”, kaže Martinović.
Ističe da građani mogu iskoristiti jednu pogodnost.
“Naši građani imaju mogućnost kupovine godišnje ulaznice po cijeni od 13,50 eura, a uz nju tokom kalendarske godine neograničen broj puta mogu posjetiti svih pet nacionalnih parkova. Takođe, napominjemo da je ulaz za djecu do 15 godina besplatan”, zaključuje Martinović.
