Abiznis

Turističke organizacije sa Primorja traže izmjene propisa kako bi ostvarivale prihode od brodova koji dolaze na kružna putovanja

Kruzerima naplaćivati taksu po ugledu na Dubrovnik

Luksuzni brodovi koji uplove u naše vode sa po nekoliko hiljada putnika ne plaćaju za njih boravišnu taksu, već naknadu koja iznosi od 50 eura (kruzer dužine do 100 metara) do 150 eura (duže od 200 metara). U Dubrovniku taksa iznosi od oko 260 eura za kruzere čiji je kapacitet do 200 putnika, do oko 5.000 eura za one koji uplove sa više od 3.000 putnika

Kruzerima naplaćivati taksu po ugledu na Dubrovnik Foto: Princess
PobjedaIzvor

U crnogorske luke ove godine uploviće nekoliko stotina kruzera. U Luku Kotor, na primjer 506, a u Luku Bar na gatove Port of Adria oko 25. Procijenjeno je da će ti ,,ploveći hoteli“ dovesti u našu državu oko 800.000 turista.

Međutim, neće im biti naplaćena boravišna taksa, jer to nije predviđeno propisima. Zato su turističke organizacije primorskih opština uputile Nacionalnoj turističkoj organizaciji i Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera inicijativu za izmjene Zakona o boravišnoj taksi kako bi im bilo omogućeno da je naplaćuju i putnicima sa kruzera.

NEDOSTACI UREDBE

Mirza Krcić iz Turističke organizacije Kotor objasnio je za Pobjedu da su predložili izmjene zakona na način da se precizno odredi vremenski period boravka turista i obuhvatanja brodova koji dolaze na kružna putovanja u Crnu Goru.

– Problem sa naplatom boravišne takse za kruzere i ostale plovne objekte, u skladu sa Uredbom o visini boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma koja je donesena 2016. godine, jeste taj što nije razrađen način naplate preko Lučke kapetanije. Naplata takse za plovila je minimalna, na osnovu uplate njihovih agenata u Luci Kotor – naveo je on.

U skladu sa Uredbom (za boravak do godinu) taksa se naplaćuje prema dužini broda - za brodove dužine do 100 metara iznosi 50 eura, za one do 200 metara 100 eura, a za brodove dužine preko 200 metara 150 eura.

Krcić kaže kako bi kruzerima boravišna taksa trebalo da se naplaćuje po uzoru na Hrvatsku.

– Najbliži primjer obračuna naplate taksi, uporedno sa crnogorskim, jeste Republika Hrvatska, jer su zakonska rješenja za turističke organizacije prilikom uređenja zakona u Crnoj Gori preuzeta iz zakonodavstva te susjedne države – kaže Krcić.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je 2019. godine, prema informacijama objavljenim na njegovom sajtu, donijelo odluku o turističkoj taksi za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području Dubrovnika. Primjenjuje se od 2021. godine.

Prema toj odluci, najmanji iznos turističke takse po brodu od 2.000 kuna (261 euro) plaćaće se za kruzere čiji je kapacitet 50 do 200 putnika, dok će za one sa 201 do 500 putnika to biti 5.000 kuna (652 eura). Za kruzere od 501 do 1.000 putnika turistička taksa iznosi 10.000 kuna (1.305 eura), a za one od 1.001 do 2.000 putnika 20.000 kuna (2.611 eura). Najveće iznose od 30.000 (3.981 euro) i 40.000 kuna (5.223 eura) plaćaju kruzeri, čiji su kapaciteti od 2.001 do 3.000 putnika odnosno od 3.001 i više putnika.

NIJE SVE U NOVCU

Dok u Turističkoj organizaciji potvrđuju da su na gubitku zbog toga što zakonom nije propisana naplata takse za kruzere, iz Turističke organizacije Bar poručuju da to ne bi sagledavali iz ugla gubitaka.

– Kada kruzeri uplovljavaju u luku, kruzing kompanije plaćaju pomorske takse, ali su turisti sa kruzera oslobođeni plaćanja boravišne takse, jer se zadržavaju kraće od 24 sata u destinaciji. Izletničke takse se ne naplaćuju. Ipak, ne bismo to sagledavali iz ugla gubitaka. Dolazak turista kruzerima u jednu turističku destinaciju ima višestruki značaj. Možemo govoriti o benefitima njihove potrošnje tokom boravka, kroz korišćenje sekundarnih usluga u turizmu – izletničkih programa ugostiteljskih usluga, trgovinama. Koliko smo vispreni da budemo dobri domaćini, da na najbolji način predstavimo naše turističke potencijale, sadržaje, prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti, kao i gastronomsku ponudu, kako bismo ih motivisali da se vrate i provedu višednevni odmor u našoj destinaciji ili u krajnjem preporuče nas kao poželjnu turističku destinaciju u kojoj je odnos ponuda, kvaliteta i cijena jako konkurentan – objasnili su oni.

Turističke organizacije Bar i Kotor različito o sezoni

Mirza Krcić kazao je da je TO Kotor zadovoljna početkom turističke sezone.

– Sezona u Kotoru traje dosta duže ako gledamo segment izletničkog turizma, tako da sezona u Kotoru traje i do devet mjeseci. Trenutni pokazatelji nam ulivaju optimizam da će ova sezona biti uspješna. Povećanja u odnosu na prethodnu godinu postoje i ona su trenutno par procenata veća što se tiče boravka i dnevnih izleta – naveo je on.

Iz TO Bar navode da ovogodišnju turističku sezonu karakteriše činjenica da je počela dolaskom proljeća.

– Povezanost Crne Gore niskobudžetnim avio-kompanijama sa zapadnoevropskim zemljama potvrdila je značaj avio-saobraćaja u savremenom društvu gdje je vrijeme dragocjen faktor. Od turističkih agencija, hotelijera i izdavalaca privatnog smještaja imamo informacije da su prve goste imali od aprila, zatim u maju. Međutim, u junu smo bilježili slabije finansijske rezultate i moramo reći da su očekivanja za jun bila veća. Smatramo da je slaba avio-povezanost sa zemljama Zapadne Evrope znatno doprinijela slabijem rezultatu, imajući u vidu da je nama zapadnoevropsko tržište jedno od najznačajnijih emitivnih tržišta. Slabiji finansijski rezultati su dijelom i očekivani jer smo prošle godine u istom periodu imali veliki broj gostiju iz Rusije i Ukrajine, koji su boravili u našoj destinaciji duži vremenski period. Mnogi od njih su se sada vratili svojim domovima ili riješili status boravka. Pred nama je glavna turistička ljetnja sezona pa ćemo rezultate sumirati i dobit sabirati tokom jeseni – objasnili su oni.

Portal Analitika