“Ovaj prihod za budžet Crne Gore mogao je biti dvostruko veći da su poslušane sugestije iz PES-a i ranije povučena sredstva, te samim tim ne bi bilo potrebe za zaduženjem od 100 miliona eura po kamatnoj stopi od skoro 11 odsto, kako je to urađeno u martu”, naveo je Krvavac.
Kako dodaje, po svim kalkulacijama, ukoliko bi se hedžing aranžman produžio za period od još dvije godine mogli smo održati veoma nisku kamatnu stopu u eurima uz nastavak redukovane izloženosti javnog duga valutnom riziku.
“Jasno je da postoji rizik da nakon dvije godine u momentu revizije dolar oslabi u odnosu na euro što bi limitiralo kontinuirano prihodovanje u momentu revizije, ali dužnost ministarstva finansija je da prati kretanja na finansijskim tržištima i neutrališe i valutne i kamatne rizike na dnevnom nivou. Dakle, riječ je o dinamičnom procesu koji zahtjeva stalne analize i procese strateškog odlučivanja. Međutim prekid aranžmana i povlačenje prihoda od 64 miliona dolara u ovom trenutku, kao i odluka Vlade o uplatama dobiti za 2021 i 2022. godinu preduzeća u većinskom vlasništvu države u državni budžet, jasno ukazuju kakvo je stanje u trezoru", zaključio je Krvavac.
3
