Muzika
Ivo Pogorelić, Larry Vučković, Vlatko Stefanovski, “Psihomodo Pop”,”Letu štuke”, “Darkwood Dub”... Možda izgleda nemoguće, ali su ovo samo neka od imena koja su u 2009. godini održala koncerte u Crnoj Gori. Novi koncept ljetnjeg festivala “Kotor Art”, kog sada zajedno čine Don Brankovi dani muzike, Festival novog antičkog teatra, Festival pozorišta za djecu, Internacionalna smotra mode i program Kotor arteatar premijere, dobio je podršku i od UNESCO-a. Novi pokrovitelji festivala ističu da je ova manifestacija “oživjela istorijsku ulogu Kotora kao grada dijaloga kultura i religija”. Pored Pogorelića i Vučkovića, Kotor je ugostio i imena poput Ognjena Popovića, Međunarodnog orkestara KFX, Eduarda Catemaria, Gulsin Onay i Ivana Moodya. Ljubitelji tehno zvuka su ponovo mogli da uživaju u nastupima svjetski poznatih DJ imena, poput Boba Sinclara, Darrena Emersona i Adama Beyera. Zasluženo, najveću pažnju privukao je, po mnogima, najbolji svjetski DJ-a današnjice, David Guetta, koji je svoje umijeće pokazao sredinom jula u Kotoru.
Pozorište
Pozornice Grad teatra Budva ove godine nisu imale mnogo toga da prikažu, ali su svakako ugostile odabrane pozorišne trupe sa svih strana svijeta – od Kanade i Australije, do Francuske i zemalja iz okruženja. Festival novog antičkog teatra u Risnu, pak, i ovog puta je počeo premijerom. Riječ je o „Kasandri”, koprodukciji sa slovenačkim festivalom „Exponto”, makedonskim „MOT”, i festivalom „INFANT” iz Novog Sada i režiji Slobodana Milatovića. I ovdje su se okupili dramski stvaraoci iz zemalja u okruženju, uključujući Albaniju, Bugarsku i Njemačku. Ipak, Crnogorsko narodno pozorište je i ove godine predstavila izuzetna ostvarenja. Od „Večere budala”, preko „Imitacije života” i „Na ljetovanju”, do ovacijama ispraćenog „Don Žuana”, CNP i pozorišna publika su konačno dobili više sa manje uloženog.
TV i film
U godinama kada opet nedostaje značajnija filmska produkcija, RTCG se vraća među zapažene kreatore u kulturnom prostoru novim naslovima. Jedini crnogorski medij sa vlastitom produkcijom televizijskih dramskih formi, predstavila je gledaocima dva značajna ostvarenja. Drama „Baraba” označava povratak doajena kinematografije, Gojka Kastratovića, kao scenariste i reditelja. Scene su snimane na lokalitetima u podgoričkoj Staroj varoši, što daje posebnu draž ovom ostvarenju. „Kod advokata” je drugo dramsko ostvarenje, čiju režiju potpisuje Goran Bulajić, koji je tekst Dragana Koprivice adaptirao za mali ekran. Pažnje je vrijedno i nedavno završeno snimanje kratkog igranog filma „Sin”, reditelja Andra Martinovića. Poput prethodna dva filma, i ovo ostvarenje je inspirisano kratkom proznom formom čuvenog autora – pričom „Zašto, srce?” američkog pisca Rejmonda Karvera.
Kniževnost
Nakon 12 godina opravdanog odsustva, Njegoševa nagrada je, konačno, povratila svoj nekadašnji sjaj i značaj. Ovogodišnji dobitnik je Mirko Kovač, za knjigu pripovjedaka „Ruže za Nives Koen”, izdatu prije četiri godine u Hrvatskoj. Žiri sada – međunarodnog priznanja, sastavljen od akademika i profesora zemalja u okruženju, imao je težak zadatak da odabere laureata. Međutim, činjenica je da se, nakon niza kompromitujućih imena, na tabli u cetinjskoj Biljardi sasvim opravdano našao književnik koga su predložile tri države: Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. U obrazloženju svoje odluke, žiri je naveo da je Kovač nagradu zaslužio „izvanredno živim i slikovitim pripovijedanjem o neobičnim sudbinama ljudi u takozvanim 'malim sredinama' - djelom koje prožima naglašeni kritički stav prema malograđanskim, socijalnim, moralnim, pa i porodičnim devijacijama”.
Slikarstvo
Na ovogodišnjem, 53. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, Crna Gora je prvi put imala svoj paviljon. Nije bilo sumnje da je Dado Đurić, umjetnik svjetskog renomea, pravi izbor. Na izložbi „Zorzi elegije”, predstavljenoj i na Cetinju kasnije ove godine, 76-godišnji umjetnik se predstavio skulpturama inspirisanim pjesnicima, slikarima i prijateljima, koji su preminuli, a imali su veliki značaj u njegovom životu. Djela još dva značajna umjetnika predstavljena su izložbama u 2009. godini: Dimitrija Popovića i Pavla Pejovića. Iako je svoju afimaciju stekao u Hrvatskoj, gdje živi i stvara, jedinstvenim stilom Popović već decenijama privlači pažnju šire javnosti. Njegova djela su izlagana u brojnim svjetskim metropolama, ali su i crnogorski gradovi sve češće domaćini njegovim ostvarenjima. Pored toga, publika je prvi put bila u prilici da pogleda značajnije skulpture iz opusa Pejovića, ovogodišnjeg dobitnika državne nagrade „Petar Lubarda”.
Kristina Jerkov
