Kako je dodao, Gazivode nisu prirodno bogatstvo, već vještačko jezero.
“Gazivode su bogatstvo Kosova, nije prirodno bogatstvo, jer ga je gradila ljudska ruka. Puna površina na kojoj je sagrađeno jezero vlasništvo je Kosova koje se dalje širi do Srbije. Dakle, Gazivode su kosovska zemlja na teritoriji Srbije. Ali jezero je i kosovsko. Planiranje, projektovanje i izgradnja napravljeni su za interese Kosova, koje smo još davno, prema važećim zakonima, eksproprisali i skupo platili”, napomeno je Kurti.
Nakon raspuštanja SFRJ nije bilo spora sa bivšim republikama (danas državama), istakao je Kurti i dodao da jezero nije građeno u saradnji sa Srbijom, niti je Srbija imala za odredište upotrebu voda, već samo Kosovo.
“To dokazuje svaki zvanični dokument, ali i sam dizajn ovog vodno-energetskog kompleksa. Činjenica da se sa stanovišta granice, dio vještačkog jezera nalazi na teritoriji Srbije, ne govori ništa o vlasništvu nad zemljištem na kome danas postoji voda - to je imovina javnog preduzeća sa vladom kao stopostotnim akcionarima u ime Kosova”, ocijenio je Kurti.
Prema njegovom mišljenju jezero Gazivode su imovinsko pitanje, a ne granica, kao što je to slučaj sa Skadarskim i Ohridskim jezerom.
"Srbija je mogla da izda zahtjeve za ovaj kompleks samo prije više od 40 godina, kada je interes Kosova za dizajniranje i eksproprijaciju u tu svrhu bio na nivou federacije. Nedovršeni spor se danas ne može simulirati jer za to Srbija više nema prava. Sve je ratifikovano na nivou federacije u to vrijeme i to pitanje je zatvoreno”, zaključio je Kurti.
