„Ambasadora Grenela sreo sam ubrzo nakon izbora na kojima smo pobijedili prošle godine. Tada je rekao da bi Kosovo trebalo da ukine taksu na srpsku robu i da Srbija treba da zaustavi kampanju za povlačanje priznanja. Kasnije, u januaru, vratio se na Kosovo i ponovio istu stvar. Ali nakon povratka iz Beograda, malo po malo, odustao je od zahtjeva da Srbija prekine kampanju priznanja. Predomislio se", naglasio je Kurti u intervjuu za američki "Forin polisi".
Prema njegovim riječima, Grenel ima specifičan stav, identičan onom u Beogradu.
"Ovo je iznenađujuće. Nikada ranije u 30 godina odnosa, od 1989. godine, na Balkanu nije bilo američkih predstavnika sa identičnim stavom s Beogradom", rekao je Kurti.
Kako prenosi Kosovo onlajn, prema njegovm riječima, Kosovo ima slabog predsjednika (HašimaTačija) koji pokušava da ojača svoje pozicije, dok broji posljednje dane na toj funkciji.
"Mislim da ambasador Grenel koristi ovu situaciju da Tači i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postignu određeni sporazum, da ga predstave kao uspjeh u međunarodnoj areni. Njega ne zanima mnogo sadržaj dogovora. Brine o vremenu. Fokusiran je na potpise na kraju sporazuma, ali ne i na tekst sporazuma. A ako želite da to bude brzo, izvršite pritisak na slabu stranu. A Srbija je jača i veća. Ne zanima ga istorija. A na Balkanu, ako zanemarite istoriju, može da bude loše. Problem se uvijek vraća", rekao je Kurti.
Prema njegovim riječima, Grenel ga nije mogao privoljeti, pa je počeo da vrši pritisak na koalicionog partnera u vladi,. Demokratski savez Kosova (DSK).
"Očigledno samo prijetnjom, ali možda i dajući im neku drugu atraktivnu ponudu za vođenje vlade, što oni zapravo i žele. Mislim da je motor koji stoji iza pokreta koji je glasao za nepovjerenje vladi, definitivno bio Grenel", rekao je Kurti.
Na pitanje kako to utiče na odnos građana Kosova prema SAD, Kurti je rekao da su građani zabrinuti zbog onoga što bi moglo da se dogodi u budućnosti.
"Strah od onoga što se može dogoditi u budućnosti nije samo stav Grenela. To je projekat razmjene teritorija koji je i dalje aktuelan kao ideja", kaže Kurti.
Na konstataciju da je Grenel negirao razgovore o razmjeni teritorija, Kurti kaže da on možda nije učestvovao u dogovoru Tačija i Vučića, ali da je siguran da za njih zna, kao i za njihov sadržaj.
"Potreban mu je sporazum koji može pokazati da se međunarodne krize mogu riješiti mirnim putem, čak i ako to znači razmjenu teritorija. Mislim da teritorijalna razmjena uzrokuje više izbjeglica i više sukoba, a ne nove granice kao što možda neki misle. Možete ih nacrtati na papiru, ali u stvarnosti na terenu to ne može proći bez sukoba", napomenuo je Kurti.
U intervjuu za FP, on je podsjetio da je Grenel pomogao u postizanju sporazuma između Beograda i Prištine o željeznici, autoputu, vraćanju direktnih letova između Beograda i Prištine, te da je zainteresovan za postizanje krajnjeg sporazuma.
"Njegova žurba ga gura na istu stranu kao i Beograd. Jer, ako želi brz dogovor, onda vrši pritisak", rekao je Kurti.
On je ocijenio da ono što sada radi predsjednk Kosova Hašim Tači predstavlja kršenje ustava, jer pokušava da formira novu vladu i izbjegne izbore znajući ko će pobijediti na tim izborima.
"Naša stranka Samoopredjeljenje ovih dana prema svim anketama ima više od 50 odsto podrške. Kosovo je parlamentarna republika. Predsjednik ima protokolarna ovlašćenja“, napomenuo je Kurti u intervjuu za "Forin polisi“.
On je ukazao da ne traži sada nove izbore, već nakon pandemije koronavirusa, podsjetivši da je Tači 16. marta tražio da se proglasi vanredno stanje, u trenutku kada nije bilo nijednog smrtnog slučaja izazvanog virusom kovid 19 na Kosovu, a zaraženih je bilo 19.
Na pitanje zašto je bio protiv vanrednog stanja, Kurti objašnjava da prema ustavu u vanrednom stanju predsjednik postaje vrhovni komandant oružanih snaga. Predviđena je opšta mobilizacija i on može da raspoređuje oružane snage na ulicama Kosova, prenosi Koha.
"Predsjednik takođe preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Kosova, implicirajući da će obavljati i izvršnu vlast. Svima je očigledno da je pokušavao da virus upotrebi za prisvajanje moći, a ne da se bori protiv pandemije“, rekao je Kurti.
