Kurti je u intervjuu za Dojče vele kazao da bi Evropska unija (EU) i NATO trebalo da vode računa da Srbija više ne sjedi na tri, četiri stolice, ali i da cijene doprinos Kosova, koje neće imati nikakve paralelne projekte osim EU i NATO.
Govoreći o dijalogu sa Beogradom, Kurti je rekao da bi trebalo da bude principijelan, izbalansiran i simetričan, a naveo je i da Srbija mora da prihvati kosovska dokumenta zbog stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta koje podrazumijeva Berlinski proces.
„Zajedničko regionalno tržište je u srcu Berlinskog procesa. Ne zamjena za EU, već priprema za nju. Da bi se ostvarilo Zajedničko regionalno tržište, Srbija mora da prihvati kosovska dokumenta i na taj način omogući kretanje koje je vrijednost Evropske unije. Krajnje je vrijeme da se na Beograd izvrši pritisak da prihvati kosovska dokumenta“, rekao je Kurti.
Na pitanje da li može malo da popusti svoj stav i tako da podsticaj saradnji, Kurti kaže da vrijeme ne može da se vrati nazad.
"Ne možemo da se vratimo u period prije 1999. godine, kada smo oslobođeni, ni prije 2008. godine, kada smo proglasili nezavisnost, ni prije 2010. godine, kada je Međunarodni sud pravde legitimisao Deklaraciju o nezavisnosti, niti prije 2012. godine, kada je okončan međunarodni nadzor Kosova. Nezavisni smo. Dokumenta pripadaju Republici i kao takva moraju biti prihvaćena", istakao je on.
