Do 2020. godine u Crnoj Gori je razvijeno 16 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju, a u protekle četiri godine, ističe on, nije nijedan dnevni centar razvijen, kada su, ističe on, djeca sa smetnjama u razvoju u pitanju.
- Kada je riječ o finansiranju reći ću da nijesu to dovoljna sredstva, kada posmatramo budžetsku stavku, koja je bila za 2014. godinu, za tekuću godinu, 1.616.000, upravo za transfer opštinama za razvoj usluga, a planirana ta stavka je budžetu za 2025. godinu negdje oko dva miliona - rekao je Kuševija.
Strateški dokument je nešto što je osnova za kreiranje socijalne politike, podsjeća Kuševija, a od 2020. godine ne postoje strategije, naglašava on, za razvoj socijalne i dječije zaštite.
- Strategija razvoja zaštite starih lica, koja je prioritetna, po meni, imajući u obzir podatke iz Monstata da nam stari stanovništvo, o kojem danas niko ne govori, u Ministarstvu, koje je nadležno za socijalna pitanja, a zaista smatram da je to jedna od ključnih strategija koje treba donijeti u narednom periodu. Da ne govorimo o nizu drugih strateških dokumenata, mislim da je u proteklom četvorogodišnjemperiodu usvojena samo jedna, Strategija deinstitucionalizacije, iako na ovaj način, kada ne finansiramo pružaoce usluga na pravi način, kako zakon i podzakonski akt kažu, ne sprovodimo deinstitucionalizaciju i decentralizaciju, nego idemo u suprot toga. Mogu samo da kažem da je 2015. godine donesen pravilnik koji definiše na koji način će se transferovati sredstva lokalnim samoupravama, za razvoj usluga socijalne i dječije zaštite, ali to danas ne funkcioniše - naglasio je Kuševija.
U Ministarstvu socijalne i dječje zaštite, podsjeća Kuševija, ima Direkcija za razvoj usluga, koja bi, kako navodi, trebala da pruži maksimalnu podršku lokalnim samoupravama u, kako kaže, izradi lokalnih planova i dokumenata za povlačenje sredstava iz budžeta.
- Apel prema Ministarstvu je da ne daju lokalnim samoupravama sredstva na kašičicu, nego da zaista opredjele ta sredstva, koja su namjenska u budžetu, na način koji je potrebno, da bi svaka lokalna zajednica, u skladu sa prioritetima, odredila koje će usluge socijalne zaštite razvijati i, naravno, opravdati taj novac koji potražuju od opština, a uz punu podršku Ministarstva da ti lokalni planovi zažive i način povlačenja sredstava, koji je predviđen - poručio je Kuševija.
Svi podzakonski akti, objašnjava Kuševija, za povlačenje sredstava su donijeti još 2015. i 2016. godine, i svi pružaoci usluga koji bi povlačili ta sredstva, dodaje on, su licencirani od strane Ministarstva za socijalnu i dječju zaštitu, kako kaže, do 2020. godine.
- Čini mi se da smo stali, jer se u ovom smislu, kada su usluge u pitanju nije napredovalo. Usluge dnevnih boravaka za stare, koje smo razvili, nekako smo ih vezali za domove za stare po Crnoj Gori. Tako je za Dom starih u Pljevljima pružalac usluga u Mojkovcu za Dnevni boravak za stara lica. Ili, Dom starih u Bijelom Polju je pružalac usluge Dnevnom boravku u Plavu i Rožajama. Smatram da se to mora ustupiti lokalnim vlastima, naravno uz kontroluod strane Uprave za inspekcijske poslove, socijalne inspekcije, ali im se omogućiti da razvijaju provajdere na lokalnom nivou, koji će se baviti tom vrstom usluga, za podršku života u zajednici. Te usluge razvijaju lokalne samouprave, uz finansiranje od strane Ministarstva - zaključio je Kuševija.
