On je naveo da je u slučaju Komnenić ostavljen zdravi dio ovog organa koji je trebao da preuzme funkciju slezine i da bi se pored antibiotske terapije tokom kontrola moglo savjetovati davanje vakcine kao opcije.
Zbog nesavjesnog liječenja pacijentkinje Danke Komnenić (32), koja je preminula 18. marta 2016. godine, na optuženičkoj klupi su ljekari Vladimir Dimov, Miodrag Pavličić i Edin Lamežević.
Proces vodi sutkinja Milena Matović.
Lamežević je naveo da se kao drugi asistent tokom operacije uklanjanja slezine Danki Komnenić saglasio sa stavom glavnog hiruga Vladimira Dimova da pacijentkinji ne treba davati vakcinu s obzirom da joj je ostavljen zdravi dio ovog organa.
"Operacija je protekla odlično. Konstatovali smo da se radi o velikoj cisti na slezini zbog čega smo i odlučili da odstranimo ovaj organ laparaskopskom procedurom. Utvrdili smo postojanje akcesorne slezine (zdravi dio ovog organa) i vaskularne elemente. Profesor Dimov je bio posebno srećan zbog toga i uradio sve kako bi sačuvao zdravo tkivo te slezine", kazao je Lamežević.
Kako akcesorna slezina nije bila baš mala, profesor Dimov je zauzeo stav da se pacijentkinja Komnenić nakon operacije tretira antibiotskom terapijom a sa čim se saglasio i Lamežević.
"Znam da su pacijentkinji nakon operacije uključeni antibiotici koji su direktno uticali na sprečavanje infekcije pneumokokom", kazao je ovaj optuženi.
Na pitanje pravnog punomoćnika porodice pokojne Komnenić, advokata Miloša Vuksanovića, koliko antibiotska terapija mora da traje, optuženi Lamežević je kazao da to zavisi od kontrolnih pregleda pacijenta.
"Antibiotici su jedini lijek za bakterijske infekcije. Koliko dugo će antibiotska terapija trajati zavisi od kliničkog nalaza i kontrola na koje je pacijent obavezan da dolazi", precizirao je Lamežević.
On je prethodno naveo da pacijentkinju Komnenić i članove njene porodice nakon operacije nije nikada više vidio.
Lamežević je odgovarajući na pitanja advokata Vuksanovića kazao i da nema informaciju koliku zaštitu pacijentima pruža vakcina nakon otklanjanja slezine te da statistika nema uporište u kliničkom ispitivanju.
Advokat Vuksanović je prigovorio iskazu Lameževića jer se tim ljekara opredijelio za antibiotsku terapiju bez davanja vakcine jer nijesu bili sigurni u efekat bilo koje od ove dvije terapije.
Odgovarajući na pitanje branioca profesora Dimova, advokata Draška Đukanovića, Lamežević je kazao da se vakcina daje 15 dana prije ili poslije operacije kada se zasigurno zna da će slezina biti kompletno uklonjena.
"Iz komunikacije sa profesorom Dimovim znam da je pacijentkinja bila obaviještena o posljedicama operacije i o postoperativnom toku šta treba da preduzme u cilju zaštite svog zdravlja", kazao je Lamežević.
Prema navodima optužnice, ljekari su propustili da pokojnoj Komnenić nalože da primi obaveznu vakcinu nakon hirurškog odstranjivanja slezine. Očigledno nesavjesno postupanje okrivljenih, kako tvrde iz tužilaštva, prouzrokovalo je pogoršanje zdravstvenog stanja Komnenić usljed opšte zaraze pneumokokom i nastanka munjevite pneumokokne sepse i na kraju smrti ove pacijentkinje.
"Zbog propusta ljekara kod Komnenić je tokom marta 2016. godine došlo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja usljed opšte zaraze pneumokokom i nastanka munjevite pneumokokne sepse i smrti", navodi se u optužnici.
Sa druge strane, ljekari Dimov, Pavličić i Lamežević su u istrazi i pred sudom ustvrdili da nedavanje vakcine ne znači da su nesavjesno postupili iz razloga jer je pacijentkinji tokom operacije sačuvan i ostavljen zdravi dio slezine. Optuženi Dimov je pred tužiocem pojasnio da Komnenić bolju zaštitu od svoje akcesorne slezine nije mogla da ima, ali da to pacijentu ne predstavlja garanciju da ne može dobiti infekciju i sepsu. On je ustvrdio da se to ne može garantovati ni nakon primljene vakcine. Jedino što može da smanji smrtnost (od 10 do 40 odsto), kako je kazao Dimov, je da se takav pacijent u slučaju temperature, drhtavice i sličnih simptoma odmah javi ljekaru i podvrgne tretmanu antibioticima. On je pojasnio da je nemoguće spriječiti smrtni ishod kada se već razvije takvo stanje sepse kao što je to bilo kod Danke Komnenić. Istakao je da Komnenić nije došla ni na jedan kontrolni pregled nakon operativnog zahvata, iako joj je rečeno da je to neophodno, tako da nijesu mogli da utvrde u kakvom je stanju akcesorna slezina koju je imala.
