Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prošle godine donijelo je 43 rješenja o odbijanju zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava svih nivoa obrazovanja zbog spornog statusa ustanove u zemlji porijekla obrazovne isprave ili zbog sumnje u vjerodostojnost obrazovne isprave.
To je navedeno u nedavno objavljenom izvještaju o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za 2024. godinu.
Problemi
Istaknuto je da nije riješeno 5.657 zahtjeva, od čega 4.177 o stečenom osnovnom i srednjem obrazovanju i 1.480 o stečenom visokom obrazovanju, koji su u postupku rješavanja. U dokumentu su objasnili da u postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja, Ministarstvo je dužno da donese rješenje po zahtjevu za priznavanje isprave u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva. Međutim, kako dodaju, u postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava određene okolnosti utiču na dužinu trajanja upravnog postupka, odnosno na njegovu efikasnost. Veliki broj neriješenih zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava odnosi se na isprave koje potiču iz inostranstva, dominantno iz Ruske Federacije, Ukrajine, Republike Turske, gdje, prema navodima iz dokumenta, nije moguće pribaviti odgovor od nadležnih organa zemlje porijekla obrazovne isprave o vjerodostojnosti obrazovne isprave.
“Takođe, u pojedinim predmetima gdje se provjera vjerodostojnosti isprave vrši diplomatskim putem posredstvom Ministarstva vanjskih poslova, odgovori Ministarstva vanjskih poslova, u većini slučajeva, čekaju se duže vrijeme, ponekad i više mjeseci”, navedeno je u dokumentu.
U postupku priznavanja inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u 2024. godini ukupno je podnijeto 8.662 zahtjeva, od čega 4.872 za stečeno osnovno i srednje obrazovanje i 3.790 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava o stečenom visokom obrazovanju. Iz prethodnog izvještajnog perioda prenijeto je neriješenih 6.246 zahtjeva, pa je u toku 2024. godine, ukupno u radu bilo 14.908 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava svih nivoa obrazovanja. Od ukupnog broja podnijetih zahtjeva u 2024. godini, riješeno je 3.005, od čega 695 zahtjeva o stečenom osnovnom i srednjem obrazovanju, kao i 2.310 zahtjeva o stečenom visokom obrazovanju.
“U toku 2024. godine podnijeto je 38 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave. Od ukupnog broja podnijetih krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave pet prijava se odnosi na obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja, 31 krivična prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa srednjeg obrazovanja i dvije prijave za obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja”, navedeno je u dokumentu.
Novo krivično djelo
Imajući u vidu ozbiljnost zloupotreba u oblasti obrazovnih isprava međuresorska radna grupa je, kako je saopšteno juče iz Ministarstva, predložila da se u tekstu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika uvede novo krivično djelo – kupovina i korišćenje obrazovne isprave u pravnom prometu Crne Gore.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović kazala je da, s obzirom na važeći Krivični zakonik prepoznaje isključivo krivično djelo falsifikovanje isprave, podržavaju inicijativu međuresorske radne grupe. Ona je rekla da u prijedlogu zakona treba jasno da se uvede novo, jasno definisano krivično djelo.
“Očekujemo da Ministarstvo pravde prepozna važnost ovog prijedloga i da ga usvoji u cilju zaštite pravnog poretka, integriteta obrazovnog sistema i prije svega, nacionalnih interesa Crne Gore”, kaže Jakšić - Stojanović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović kazala je da je ovaj prijedlog odraz stvarne potrebe da se pravni sistem efikasnije izbori sa zloupotrebama koje Krivični zakonik ne tretira na adekvatan način.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija formiralo je prošle godine međuresorsku radnu grupu koja će, kako je tada najavljeno, predložiti model provjere inostranih obrazovnih isprava o završenom srednjem i visokom obrazovanju stečenom na privatnim i javnim ustanovama u regionu. Zadatak radne grupe jeste da u saradnji s poslodavcima, primarno u javnom sektoru, omogući provjeru obrazovnih isprava zaposlenih.
U petak je Vlada donijela odluku da se obustavi priznavanje diploma sa šest obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, za koje su tamošnji nadležni organi podigli optužnice, koje su i potvrđene.
Organizacija Alternativa Crna Gora posjeduje podatke da je oko 20.000 lažnih diploma u javnom sektoru. Iz te organizacije duže vrijeme upozoravaju da je najveći broj lažnih diploma u zdravstvu i prosvjeti. Medicinske sestre sa lažnim ispravama su učile u Tutinu, Novom Pazaru, Prijepolju i Bujanovcima...
Prema podacima koji su iz MPNI ranije dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava zbog lažnih diploma. Prethodnih godina, 2022. i 2021. nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave.
