Ona ističe da je nacija sve starija, da ima mnogo nepismenih, a da mladi obrazovani ljudi u zemlji koja nema razvoja ne vide perspektivu i ne žele da ostanu u zemlji.
"Srbiju su u poslednjih 25 godina karakterisali sukob sa vremenom i gubljenje sposobnosti za komunikaciju sa drugima. Narod nije vječna kategorija", rekla je ona u emisiji "Hoću da znam" na B92.
Latinka Perović ističe da nije jedina koja govori o istorijskom propadanju srpskog naroda i da su o tome govorili mnogi ljudi, kako iz nauke, tako iz politike.
"Lično nisam mislila na biološko propadanje, već na istorijsko, mada je to veoma povezano. Srbija prema posljednjem popisu ima oko 7.100.000 stanovnika, od toga je skoro šest miliona etnički srpsko stanovništvo. Naravno da šest miliona ljudi ne može da nestane preko noći, ali struktura tih šest miliona ukazuje i na istorijsko i na biološko propadanje", kaže Latinka Perović.
O propadanju razmišlja svaki politički zrio narod, smatra ona i dodaje da je istorija "puna groblja propalih naroda".
"Dva razloga vode ka tome - nerazumijevanje vremena, o čijoj kobnosti su govorili Milan Piroćanac i u novijoj istoriji Zoran Đinđić, kao i gubljenje sposobnosti za komunikaciju sa drugima, sa svijetom. Naučnik Dragoslav Srejović je za to govorio da je prvi znak propadanja", kaže Latinka Perović.
Osim sukoba sa sadašnjošću, Srbiju kroz istoriju prate karakteristike kao što su siromaštvo, visoka nepismenost, nestabilnost u građenju kriterijuma i ekonomskih i političkih i socijalnih, raspad društva, ali i život u laži.
"Osim toga u posljednje dvije decenije se stalno govori o suočavanju sa prošlošću. Mi kao narod prvo treba da se suočimo sa našom savremenošću i tek onda da se okrenemo i vratimo na prošlost i konačno se zapitamo zašto smo tu gdje jesmo", smatra Latinka Perović.
