Nakon šest godina od donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, politika planiranja prostora nije zaživjela te je procijenjeno da zakone treba značajno reformisati. Javna rasprava po nacrtima zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji trajala je od 18. maja do 27. juna i očekuje se da će ova tri zakona parlament usvojiti do kraja godine.
Kako je Pobjedi kazala državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović na nacrte zakona o planiranju prostora prispio je značajan broj primjedbi, sugestija i komentara – koji nijesu koncepcijskog karaktera, već se radi o predlozima koji predstavljaju unapređenje teksta predloženih nacrta.
Produžen rok za upis u katastar
"Primjedbe se u najvećem dijelu odnose na tekuće probleme u postupku legalizacije bespravnih objekata, visinu naknade za urbanu sanaciju, plaćanje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, orto – foto snimak iz 2018. godine kao ključni uslov za legalizaciju bespravnih objekata, te definisanje roka od šest mjeseci za pokretanje postupka upisa objekta u katastarsku evidenciju od strane vlasnika bespravnog objekta", kazala je Krsmanović.
Kako je objasnila, zakonom je predloženo da će se postupci legalizacije, započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta pravosnažna odluka, okončati u skladu sa ovim zakonom, ako je to povoljnije za stranku, dok će organ lokalne uprave će po službenoj dužnosti utvrditi ispunjenost uslova za donošenje rješenja o legalizaciji u skladu sa odredbama ovog zakona za postupke u kojima je donijeto rješenje o prekidu postupka legalizacije.
"Iako je od donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata proteklo skoro šest godina - sistem odnosno politika planiranja prostora, uspostavljena ovim zakonom nije zaživjela, već velikim dijelom sistem funkcioniše kroz prelazna zakonska rješenja. Brojne promjene koje su se dogodile u sveukupnom razvoju Crne Gore, bile su praćene i posljedicama koje su se neposredno odražavale na prostor, noseći sa sobom mnoge, veoma kompleksne probleme i konflikte, i time otežavajuće ili čak ograničavajuće uslove za dalji razvoj naše države. Uprkos činjenici da ova djelatnost ima poseban društveni i državni interes, ona ga u praksi nema, već su i dalje prisutne intencije da se njeni produkti u cjelini tretiraju kao roba, što je, pored ostalog, dovelo do njene sadašnje degradacije", istakla je Krsmanović.
Kada je u pitanju oblast planiranja prostora, kako je objasnila, redefinisanje politike predviđeno Nacrtom zakona o planiranju prostora se, prvenstveno, odnosi na decentralizaciju poslova planiranja prostora, institucionalizaciju izrade planskih dokumenata, smanjenje administrativnih procedura pri sprovođenju planskih dokumenata (uspostavljanje Geoportala sa utu), obavljanje djelatnosti, zatim na instrumente sprovođenja planskih dokumenata, građevinsko zemljište, uspostavljanje inspekcijskog nadzora i dr.
"Nacrtom zakona o legalizaciji predloženo je da vlasnici bespravnih objekata osnovnog stanovanja mogu plaćati naknadu za urbanu sanaciju u ratama na period do 30 godina. Podsjetiću da je u važećem zakonu taj rok do 20 godina. Isto rješenje je predloženo i za otkup zemljišta, takođe samo za objekte osnovnog stanovanja. Predloženo ima za cilj da olakša plaćanje naknada za one građane koji su gradili bespravno radi rješavanja stambenog pitanja", kazala je Krsmanović i dodala da je osnovni cilj ovog zakona legalizacija bespravno sagrađenih objekata i uvođenje u postojeći zakonski okvir svih objekata koji su građeni u suprotnosti sa zakonom.
"Pored osnovnog, sprovođenjem Zakona postižu se i drugi ne manje značajni ciljevi kao što su: zaustavljanje bespravne gradnje, pouzdanost katastra nepokretnosti, pravne sigurnosti u oblasti prometa nepokretnosti, dobru infrastrukturnu opremljenost tretiranog prostora, veći nivo kvaliteta života, podizanje ekoloških standarda i smanjenje rizika po ljudsko zdravlje, veću naplatu poreza. Pored koristi za građane, koji će ovim zakonskim rješenjem svoju investiciju „uvesti“ u legalne tokove i samim tim povećati njenu vrijednost na tržištu, od procesa legalizacije jedinice lokalne samouprave prihodovaće više stotina miliona eura od naplate naknade za urbanu sanaciju", objasnila je Krsmanović.
Prikupljenja sredstva uložiće u infrastrukturu
Vlasnici ovih objekata će, kako je navela, uvođenjem istih u pravni sistem, biti obavezni da plaćaju porez na nepokretnosti, što će dodatno doprinijeti godišnjem uvećanju prihoda jedinica lokalne samouprave.
"Takođe, pitanje namjene sredstava koji će biti prikupljenji u procesu legalizacije od naplate naknada je riješeno na način da se sredstva koja se prikupe sa jednog prostora ulažu u taj prostor – mjesnu zajednicu, i to u izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja", naglasila je Krsmanović.
Po njenim riječima, dosadašnja primjena Zakona ukazala je na neophodnost normativnog uređivanja određenih pitanja, odnosno na neophodnost dorade i unapređenja postojećih zakonskih rješenja u oblasti planiranja prostora.
"Stoga smo pri koncipiranju predloženih rješenja, rješenja koja su u praksi uspješno implementirana ili koja su se mogla dodatno unaprijediti, zadržana. Međutim, pojedina rješenja koja su se pokazala neefikasna ili neadekvatna, su ovim zakonskim rješenjem korjenito preispitana. Naravno, korišćena je uporedna praksa, identifikovane kritične tačke sistema, objektivno sagledane mogućnosti i kapaciteti nadležnih organa. Iako je od donošenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata proteklo više od pet godina, sistem planiranja prostora, uspostavljen ovim zakonom nije zaživio, već velikim dijelom sistem funkcioniše kroz prelazna zakonska rješenja", kazala je Krsmanović.
Ovo je, kako je objasnila, u velikoj mjeri uticalo i na efikasnost postupka legalizacije bespravnih objekata, jer je opšti uslov za legalizaciju zapravo usklađenost bespravnog objekta sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta.
"Nadalje, postupak je koncipiran na način da postupak legalizacije zavisi od rješenja iz plana generalne regulacije, državnog planskog dokumenta koji je trebao da bude donešen tri godine nakon stupanja na snagu zakona. Kako plan generalne regulacije nije donijet, neophodno je promijeniti uslove za legalizaciju propisane važećim zakonom. Takođe, ocijenjeno je cjelishodnim da se sve tri oblasti koje reguliše ova kodifikacija odvoje i definišu kao posebni zakoni, imajući u vidu kompleksnost odnosa koje regulišu", kazala je Krsmanović.
Očekuje se, kako je kazala, da o primjedbama, sugestjiama i komentarima prispjelim u toku javne rasprave na Nacrt zakona o planiranju prostora Ministarstvo sačini izvještaj, u kome će dati odgovarajuće odgovore o prihvatljivosti datih primjedbi.
"Nakon sačinjavanja izvještaja o javnoj raspravi, slijedi priprema predloga zakona, koji moraju proći fazu usklađivanja sa Sekretarijatom za zakonodavstvom i nadležnim ministarstvima, a moraju se obaviti i konsultacije sa Evropskom komisijom. Po završetku ovih normativnih aktivnosti dostaviće se Vladi na razmatranje i utvrđivanje", poručila je Krsmanović.
Što se tiče povoljnosti u odnosu na postojeće zakonsko rješenje riječ je, kako je istakla naša sagovornica, o temporalnom zakonu o legalizaciji koji je fleksibilnije definisan.
"Novo rješenje „dozvoljava“ legalizaciju iako objekat nije izgrađen u skladu sa planskim parametrima, ali pod uslovom da nije izgrađen u nekom od zaštićenih prostora (zona morskog dobra, nacionalnog parka, i sl). Radi povećanja efikasnosti postupka legalizacije, predviđena je podijeljena nadležnost u vođenju istog, na način da postupke legalizaciije bespravnh objekata površine do 500 m2 rješavaju jedinice lokalne samouprave, a objekte preko 500 m2 rješava državna agencija za legalizaciju, koja bi se osnovala ovim zakonom na period od pet godina, koliko će važiti i Zakon", objašnjava Krsmanović.
Precizirane su, kako je kazala, odredbe koje se odnose na naplatu naknade za korišćenje prostora, te omogućena puna primjena odredbi sa ciljem pritiska na vlasnike bespravnih objekata.
"Predloženo je produženje rokova za plaćanje naknade za urbanu sanaciju na 30 godina za osnovno stanovanje (do 200 m2). Orto-foto snimak iz 2018. godine ostaje kao kriterijum, odnosno mogu se legalizovati samo objekti koji se nalaze na istom. Predloženo je da je vlasnik objekta koji nije upisan u katastar nepokretnosti dužan da u roku od šest mjeseci (prekluzivan rok) od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju. Predloženo je i da se za nelegalne objekte po evidentiranju u katastar upišu i tereti zabrane obavljanja djelatnosti", objasnila je Krsmanović.
Imajući u vidu status plana generalne regulacije, kao i sveukupno stanje u oblasti planiranja prostora, Krsmanović smatra neodložnim donošenje tri predložena teksta zakona.
Podsjećamo da je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata krovni legislativni dokument u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata, koji je Skupština donijela oktobra 2017. godine, nakon čega su uslijedile dvije izmjene 2018. godine, jedna 2020, jedna 2022. i jedna 2023. godine – tako da sada predstavlja kodifikaciju propisa koji se odnose na planiranje prostora, izgradnju i legalizaciju objekata. Imajući u vidu da oblasti koje se uređuju ovim zakonom predstavljaju posebne fuknkcionalne i sadržinske cjeline – pristupilo se pripremi posebnih zakona o planiranju prostora, izgradnji objekata i legalizaciji.
Ukoliko ne podnesu zahtjev za pet godina, građani neće moći da legalizuju objekat
Građani koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju, kojima je legalizacija odbijena, čiji izgled objekta nije usklađen sa smjernicama planskog dokumenta, odnosno smjernicama Glavnog državnog arhitekte, koji nijesu pokrenuli postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti i za koji je donijeto rješenje o uklanjanju objekta, moraće da plaćaju opštini godišnju naknadu za korišćenje prostora dok se objekat ne ukloni.
"Kao što je navedeno, predviđeno je i da Vlada osnuje posebnu agenciju za postupak legalizacije koji se mora sprovesti u roku od pet godina. Nakon isteka tog perioda, neće postojati mogućnost legalizacije bespravnih objekata", poručila je Krsmanović.
Prekinuta izrada plana generalne regulacije
Novim zakonskim rješenjima sadržanim u Nacrtu zakona o planiranju prostora predlaže se, pored ostalog, kako je navela Krsmanović, decentralizacija planiranja prostora, za razliku od važećih rješenja prema kojim je planiranje prostora u isključivoj nadležnosti države, kroz donošenje samo dva planska dokumenta: prostornog plana Crne Gore i plana generalne regulacije Crne Gore.
"Imajući u vidu ovaj pristup obradi nove legislative nije se nastavilo sa izradom PGR-a", istakla je Krsmanović.
