Na ovaj način došlo je do, navodi on, kontaminacije podataka, odnosno iznošenja osjetljivih ličnih podataka u drugu državu i privatnu firmu koja je imala uvid u matične brojeve, brojeve telefona, podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini, računima u banci, crnogorskog premijera, predsjednika države, šefa parlamenta, ministara, poslanika.
“Članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Gjokaj i Zoran Vujičić potvrdili su našu opravdanu zabrinutost, ističući da svi javni funkcioneri u Crnoj Gori nakon ,,curenja” podataka mogu postati meta zloupotreba. Istakli su ipostupanje ASK-a i njene direktorice koja ovoj Agenciji u postupku nije davala istinite podatke, zbog čega su kako navode, morali da preko povjerenika u Republici Srbiji, putem zamolnice, provjere tačnost podataka ASK-a, nakon čega su od povjerenika dobili podatke koji se nijesu poklapali sa podacima dobijenim od Jelene Perović direktorice Agencije za sprječavanje korupcije”, poručuje on.
Međutim, bez obzira što su spriječili dalju zloupotrebu, glavno pitanje jeste, kazao je poslanik Demokrata - gdje su svi ti podaci na kraju završili.
“Ko njih i dan danas koristi s obzirom da su postali svima dostupni? Šteta koja je nastala materijalno može biti milionska dok je nematerijalna šteta apsolutno neprocjenjiva”, poručuje Leković.
