Ovo je, pored ostalog, utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije u mišljenju koje su donijeli povodom ministrovih izjava u intervjuu Televiziji A1, kada je, pored ostalog, saopštio da je sudski postupak u predmetu za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine skandalozan, „zreo za ponavljanje“ i da ako presuda postane pravosnažna parlamentarna većina ima mogućnost da izglasa zakon o amnestiji kojim bi amnestirali lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića.
Odluka
U mišljenju Agencije objavljenom na sajtu ove institucije, navodi se da je Leposavić na ovaj način zloupotrijebio i službeni položaj i uticaj „u smislu člana 2 Zakona o sprečavanju korupcije i narušio integritet javne funkcije koju obavlja i ugled organa vlasti iz člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, te atakovao na Zakon o sudskom savjetu i sudijama i na „niz međunarodnih dokumenata koja su utvrdila položaj sudija, sudska načela i nezavisnost sudstva“.
Ističe se da je „izvršio neprimjeren politički uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa, te narušio integritet Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kao i Sudskog savjeta, komentarišući nepravosnažan sudski postupak, ocjenjući validnost dokaza izvedenih tokom prvostepenog postupka, navodeći da je postupak zreo za ponavljanje, sve u cilju sticanja koristi za drugog, posebno navodeći da postoji mogućnost institucionalnog odgovora donošenjem zakona o amnestiji u slučaju osuđujuće odluke“.
U odluci su podsjetili ministra pravde da država Crna Gora Ustavom i zakonom garantuje nezavisnost sudstva u skladu sa međunarodnim standardima i da je obaveza „svih Vladinih i drugih ustanova da poštuju nezavisnost sudstva i da se staraju o njoj, bez nedostojnih uticaja, podsticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, posrednih ili neposrednih, bilo od koga i iz bilo kojih razloga“.
Donijeli su preporuku kojom su obavezali ministra Leposavića da se, „bez daljeg odlaganja, uzdrži od izjava, postupaka i radnji koje imaju za cilj vršenje uticaja na nezavisno pravosuđe, te da u svim budućim analognim situacijama dosljedno poštuje pozitivnopravne propise i međunarodne standarde na način koji ne izaziva sumnju u narušavanje integriteta državnih institucija“.
Agencija je, kako je Pobjeda ranije objavila, ovaj postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa sprovela po službenoj dužnosti 30. decembra prošle godine.
Izjašnjenje
Ministar Leposavić je u izjašnjenju koje je Agenciji dostavio 5. januara, između ostalog, naveo da je „citirana konstatacija pogrešna i činjenično neutemeljena“, te da nije najavio donošenje zakona o amnestiji, već je „samo podsjetio na postojanje (teoretske) mogućnosti donošenja zakona o amnestiji od strane skupštinske većine“.
- U izjašnjenju se dalje navodi da u izjavi koja „predstavlja vršenje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu izražavanja, nema protivpravnosti, budući da sadržina iste upućuje samo na mogućnost koju predviđa najviši pravni akt“ – navodi se u odluci Agencije.
U izjašnjenju je Leposavić ocijenio i da je postupak koji je iniciran protiv njega „plod nečijeg elementarnog neznanja, neprofesionalizma, nesavjesnog postupanja, loše namjere ili potencijalne korupcije“, kao i da „u dostavljenom zahtjevu Agencija navodi formulaciju 'neprimjerenog političkog uticaja na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa', a što bi upućivalo na zaključak da shodno takvom stavu Agencije, postoje i primjereni politički uticaji na samostalnost i nezavisnost sudstva“, a što, smatra on, upućuje na neozbiljnost ove institucije.
Iz Agencije su, s druge strane, podsjetili Leposavića da je formulacija o neprimjerenom i neprikladnom spoljnom uticaju na sudski postupak, koju je kritikovao u izjašnjenju, sadržana u Preporukama Komiteta ministara državama članicama o sudijama: nezavisnost, djelotvornost i odgovornosti, od 17. novembra 2010, odnosno Preporukma br. R (94) 12 Savjeta Evrope o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija.
Obrazloženje
Na ministrovo pozivanje na Ustavom zagarantovano pravo na slobodu izražavanja i tvrdnju da u njegovoj izjavi „nema protivpravnosti“ iz Agencije su ga podsjetili da je „sistem restrikcija u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja definisan i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, gdje se u članu 10 stav 2 navodi da korišćenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, naročito imajući u vidu službeni položaj i uticaj ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, te da se ono može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom neophodnim u demokratskom društvu radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva“.
- Odgovornost za izgovorenu riječ nosioca javne funkcije veća je od odgovornosti pojedinca, naročito imajući u vidu da se radi o institucijama koje treba da postave temelj nezavisnom pravosuđu – naglasili su u odluci.
Ukazali su ministru i na preporuku Savjeta Evrope o sudijama, kada je riječ o komentarisanju sudijskih odluka, koja upozorava da „izvršne i zakonodavne vlasti treba da izbjegavaju kritike koje mogu podriti nezavisnost pravosuđa ili povjerenje javnosti u njega. Takođe bi trebalo da izbjegavaju postupke koji mogu dovesti u pitanje njihovu spremnost da se povinuju odlukama sudija, izuzev izjava o svojoj namjeri da podnesu žalbu“.
- Dužnost svih Vladinih ustanova je da poštuju nezavisnost sudstva – istakli su iz Agencije.
Komentarišući sudski postupak koji je u toku, upozorili su oni, ministar pravde je izvršio direktan napad i pritisak na Apelacioni sud šaljući nedvosmislenu poruku da će ukoliko sud ne presudi na određeni način, biti spreman „institucionalni odgovor“ i preduzete mjere kojima će se ta presuda dovesti u pitanje.
Ministru je naloženo da u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja Agenciji dostavi izvještaj o preduzetim radnjama u odnosu na navedenu preporuku.
