ASK je, kako je precizirao, 6. aprila pokrenuo postupak na osnovnu anonimne prijave, "ignorišući fakte i važeće pravne propise", te, pored ostalog, ocijenio da Agencija "postaje simbol urušavanja legaliteta u Crnoj Gori".
- Optužba je zasnovana na činjenično neistinitim i pravno besmislenim argumentima da je raniji predlog zakonskih izmjena Srpske pravoslavne crkve, čiji sam bio pravni savjetnik, "identičan" Vladinom predlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te da sam radeći „u ime i za račun Mitropolije crnogorsko-primorske SPC doveo poslanike u zabludu prilikom njihovog izjašnjenja“ o predloženom tekstu zakonskih izmjena - rekao je Leposavić.
Javni interes, ističe, nalaže da građani budu upoznati sa detaljima ovog i ovakvog postupka i to ne zbog, kako je dodao, "nesporno legitimnih i legalnih izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koliko zbog zabrinjavajuće neprofesionalnog i neetičnog postupanja Agencije za sprečavanje korupcije koja sigurnim korakom postaje simbol urušavanja legaliteta u Crnoj Gori".
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti donijela je Skupština Crne Gore, na predlog Vlade. Predmet ispitivanja radi utvrđivanja sukoba interesa u smislu Zakona o sprečavanju korupcije može isključivo biti donošenje „odluke“ ili učestvovanje u njenom donošenju, pri čemu se podrazumijeva da je riječ o odluci kao pojedinačnom pravnom aktu. Zakon nije pojedinačni, nego opšti pravni akt i to bi Agenciji moralo biti poznato. Cjelokupan zakonodavni postupak (kao i bilo koji drugi postupak donošenja opštih pravnih akata) je apsolutno nepodoban postupak za ispitivanje i utvrđivanje postojanja sukoba interesa bilo kojeg javnog funkcionera u takvom postupku - kazao je Leposavić.
Agencija je, dodaje, bila dužna da prijavu ne uzima dalje u razmatranje.
- Kad je već propustila da dosljedno primijeni važeće pravne propise i pokrenula ovaj postupak Agencija je trebalo da utvrdi činjenično stanje i konstatuje da je predlog zakonskih izmjena Srpske pravoslavne crkve daleko od identičnog kasnijem zakonskom predlogu koji je Vlada dostavila Skupštini Crne Gore - ističe Leposavić.
Predlog Crkve je, prema njegovim riječima, sadržao svega par zakonskih odredbi, dok je Predlog izmjena i dopuna nove Vlade Crne Gore bio i kvantitativno i kvalitativno drugačiji, a usaglašen sa Ustavom, načelom ravnopravnosti i međunarodnim pravnim normama i standardima, čime su, ističe, u potpunosti zadovoljene potrebe javnog interesa.
- Tu se dolazi do trećeg krupnog propusta Agencije za sprečavanje korupcije koja je prihvatila osnovanost navoda iz anonimne prijave da je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava učestvovanjem u postupku donošenja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti povrijedio javni interes. Novi Zakon ne samo da ni na koji način nije favorizovao Srpsku pravoslavnu crkvu, već je uspostavio potpunu jednakost crkava i vjerskih zajednica, afirmisao zaštitu ranije stečenih prava i proširio katalog posebnih vjerskih prava i sloboda - naglasio je Leposavić.
Njime je, pored ostalog, prvi put u istoriji Crne Gore zakonski priznat i prepoznat institut islamske vjerske imovine – vakuf, uvedeno je pravo na posebnu ishranu u skladu sa vjerskim uvjerenjima, kao i garancija pravne važnosti ranije sklopljenih temeljnih ugovora.
- Maksimalna zaštita javnog interesa dobila je izraz kroz odredbe novog zakona kojima je povećan stepen zaštite kulturnih dobara u vlasništvu vjerskih zajednica, ali i onim odredbama koje su potvrdile i dodatno afirmisale teritorijalni i pravni suverenitet Crne Gore u odnosu sa crkvama i vjerskim zajednicama - naveo je Leposavić.
Agencija za sprječavanje korupcije je, prema njegovim riječima, prekršila član 6 Zakona o sprečavanju korupcije koji dozvoljava da predmet ispitivanja u ovakvom postupku može biti javni funkcioner samo onda kada za vrijeme vršenja javne funkcije "uspostavlja ili je uspostavio poslovni odnos sa fizičkim ili pravnim licem".
- Budući da je poznato i Agenciji dostupno saznanje da od stupanja na javnu funkciju nisam u poslovnom odnosu sa bilo kojim fizičkim ili pravnim licem, to je Agencija i zbog ovog razloga bila dužna da uopšte ne pokreće postupak. Jedina javna korist koju ovaj postupak može imati je to što je Agencija za sprečavanje korupcije stala u red državnih organa koji Srpskoj pravoslavnoj crkvi priznaju ranije stečeno svojstvo pravnog lica. Time je Agencija negirala i opovrgla tvrdnju predsjednika Crne Gore koji je u februaru prošle godine izjavio da „Srpska pravoslavna crkva nikada nije imala svojstvo pravnog lica u Crnoj Gori“ - ističe Leposavić.
U pisanom izjašnjenju koje je danas dostavio Agenciji za sprečavnje korupcije zahtijeva, kako je rekao, da bude donijeta odluka da u konkretnom predmetu nema nikakve povrede Zakona o sprečavanju korupcije.
- Pozivam Agenciju za sprečavanje korupcije i njenu direktoricu kao odgovorno lice da prestanu sa postupanjima koja su očigledno nezakonita i profesionalno ponižavajuća - poručio je Leposavić.
