"Drago nam je što će ovim zakonom bar neke žrtve ratova devedesetih ostvariti minimum prava i doseći bar djelić pravde, iako zbog pravnog statusa u kojem se nalazi Skupština Crne Gore, cijenimo da se radi o još jednoj manipulaciji i ovim žrtvama a sve u cilju sticanja jeftinih političkih poena", kazao je Ličina.
On ističe da su potomcima žrtava ratnog zločina u Štrpcima, svi ljudi i sve žrtve isti bez obzira na vjeru i naciju.
"Skupštini Crne Gore, Poslanicima Skupštine Crne Gore, bar jednom dijelu njih, nažalost nijesu", kazao je Ličina.
Ističe da su predstavnici otetih u Štrpcima razočarani amandmanom poslanika Demokrata Moma Koprivice koje su, kako su kazali "usta puna pravde a evo baš on je predlagač ovog zakona kojim se žrtve dijele po imenu koje nose, naciji kojoj pripadaju i vjeri koju ispovijedaju".
Naročito ih, kaže Ličina, zabrinjava odnos prema žrtvama.
"Napominjemo da je bio potreban samo jedan dan za usvajanje pomenutog diskriminatornog rješenja, Rezolucija o zločinu u Štrpcima, koju su inicirale porodice žrtava, čeka da dođe na red za skupštinsku raspravu već godinu dana, od maja 2022. godine. U predlogu te Rezolucije se navodi da 'Skupština Crne Gore poziva Vladu Crne Gore da nađe pravni mehanizam za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama otetih, kao izraz solidarnosti i moralne podrške'", navodi Ličina.
Iako po ovom pitanju, kaže, ništa nije učinjeno, jedan od predlagača Rezolucije, poslanica Suada Zoronjić (URA), odlučila je da podrži predložene izmjene zakona koje isključuju porodice stradalih u Štrpcima.
"Isto su učinili i ostali predstavnici Građanskog pokreta URA. Postavlja se pitanje sta je zapravo stav poslanice Zoronjic i navedenog poslaničkog kluba? Diskriminatorni način usvajanja ovog zakonskog rješenja upućuje na zaključak da su i štrbačke žrtve odlukom 41 poslanika Skupštine žrtve drugog reda. Ostaje nada da ćemo brzo imati neki bolji parlament sa boljim ljudima u njemu i sa saosjećanjem za sve bez obzira na ime, vjeru i naciju", zaključio je Ličina.
