On je na tribini o evroatlantskim integracijama, koja je danas održana na Ekonomskom fakultetu, kazao da je otvaranjem pregovora sa Evropskom unijom Crnoj Gori potvrđen dovoljan nivo političkih kriterijuma neophodnih za članstvo u EU ali i u NATO.
Lipka je objasnio da Crna Gora treba da nastavi sa reformom vojske, gdje dobro napreduje, ali i da poveća podršku građana članstvu u NATO koja mora biti barem 50 odsto.
On je ocijenio da Crna Gora mora posvećenije da se posveti tom problem, i da smatra da će se podrška građana povećati kada se poveća znanje o integracijsim procesima.
Lipka je kazao studentima da evroatlantske integracije, posebno za male zemlje nemaju altenativu i da se danas uloga država ne mjeri po veličini teritorije i broju stanovnika, već vezama sa drugim zemljama i članstvima u savezima.
“Ako nijeste član nemate snage i sredstava, ako nijeste unutar saveza, o vama će odlučivati drugi bićete objekat njihove politike, a ako ste unutra vi postajete subjekat, i vaš glas će se čuti”, poručio je on.
Profesore Ekonomskog fakulteta pitali su kakvi će biti ekonomski aspekti i benefiti ulaska Crne Gore u NATO, koliko bi godišnje državu koštao ulazak u Alijansu i šta bi Crna Gora mogla da ponudi, čime bi snadbjevala članice NATO-a.
Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović rekao je da iskustva zemalja članica NATO-a pokazuju da su se povećavali prije svega njihovi bruto domaći proizvod, kreditni rejting i direktne strane investicije.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mogla bi se orjentisati na izvoz vode, organske hrane, turističku, prije svega zdravstevno-rekreativnu ponudu, ali da bi bilo šansi i da se modernizuje i pokrene sektor tekstilne industrije.
Lipka je kazao da su preporuke NATO-a članicama da godišnje za vojni budžet opredijele oko dva odsto ukupnog, ali da se zemlje toga ne moraju striktno pridržavati.
Potpukovnik Zoran Božović rekao je da je Crna Gora kao članica savezne države sa Srbijom imala oko 13 hiljada vojnika i da je izdvajala oko sedam odsto budžeta za vojsku a da sada ima oko dvije hiljada vojnika i da izdvaja manje od dva odsto.
Član Foruma Mir na Balkanu Duško Bulatović kazao je da NATO ne poštuje nikakve proncipe ni dokumenta, pa ni ona koje sam donosi, da je odgvoran za masovna ubistva, da je opljačkao mnoga arheološka nalazišta, i da je upotrebom raznih vrsta naoružanja zatrovao mnoge zemlje i u nima prouzrokovao mnoge bolesti.
On je pitao zašto se ne potencira da se u Crnoj Gori održi referendum o ulasku u Alijansu.
Njegov komentar student su propratili aplauzom, nakon čega su imali mnogo pitanja za učesnike tribine.
Ambasador Slovenije Vladimir Gasparič rekao je da je Slovenija raspisala referendum jer su bili sigurni u veliku podršku građana.
“Podrška je bila 66 odsto. Na referendum se ide jer se pretpostavlja da će da uspije, jer ozbiljno je ako on padne. Na veliku podršku građana veoma je uticalo ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića, koje se desilo dva mjeseca prije referenduma ali i podrška crkve koja je za to imala interese jer se nadala povraćaju imovine”, pojasnio je on.
Studenti su zamjerili što među učesnicima tribine nema i oponenata ulaska u NATO, što su shvatili kao neravnopravnu poziciju i svjesno zanemarivanje negativnih efekata koje članstvo može donijeti.
Oni su pitali kako će priključenje vojnom savezu doprinijeti razvoju civilnog društva, kako osavremenjavanju vojske može doprinijeti pet, šest vojnika koji se godišnje pošalju na strane akademije, kao i zašto se zanemaruju i u drugi plan stavljaju vojni aspekti i obaveze slanja većeg broja vojnika u razne misije.
Predstavnik Pravnog fakulteta Pavle Božović pitao je Lipku kako će roditeljima djece koja su poginula od NATO bombi u Murinu 1999. godine da objasni da je NATO organizacija humanitarnog karaktera i zašto je most od 17 metara bio strateški važna meta.
Lipka je odgovorio da NATO nije bombardovao Crnu Goru već politiku Slobodana Miloševića, ”Murino je bila navigacijska greška”, na šta su studenti reagovali zvižducima.
On je poručio mladima da zbog svoje budućnosti treba da se manje bave prošlošću i da postanu nosioci pozitivnih promjena.
Studenti su kazali da je diskutabilan humanitarni karakter NATO-a, koji svoju pomoć uslovljava članstvom kao i da njihovoj nebrizi svjedoči slaba rekacija u požarima u Grčkoj.
Gasparič i Lipka su odgovorili da studenti mijenjaju teze, kao i da su zemlje članice NATO-a prve pomogle u prirodnim nepogodama koje su zadesile Crnu Goru i da će i dalje pomagati, bez obzira na status države u toj organizaciji.
